POLITIČKI KOMPAS – javnost mora dobiti odgovore na stvarna pitanja

ZAGREB, 3. kolovoza, 2016. – CENTAR ZA JAVNE POLITIKE I EKONOMSKE ANALIZE (CEA) i LIPA – UDRUGA POREZNIH OBVEZNIKA su pokrenuli projekt Politički kompas. Prikupljaju se podaci o preciznim ideološkim i svjetonazorskim stavovima političkih stranaka, prije svega o odnosu prema ekonomskoj slobodi.

Hrvatski slobodno tržišni think tank klaster je duboko uvjeren kako se stranke trebaju osloboditi prekomjernih rasprava o onome što se trenutno reklamira kao svjetonazorska i ideološka pitanja. U kojoj mjeri će Hrvatska biti ekonomski slobodna i konkurentna, utjecat će u konačnici na budućnost nas i naše djece. Stoga smo kreirali ovu tablicu za koju držimo da sadrži bitna pitanja čija rješenje će definirati našu budućnost.

Pitanja o stavovima su uvelike rađena prema metodologiji kanadskog Fraser Instituta za mjerenje ekonomske slobode. Pokrivena su najvažnija područja strukturnih reformi koja uključuju sve ključne segmente potrošnje javnog novca i poreza, odnos prema deficitu, pitanja inflacije i valute, upravljanje javnim sektorom te regulatornog okruženja za poslovanje.

Tablica koju je potrebno ispuniti poslana je svim relevantnim političkim strankama.

CEA i Lipa pozivaju stranke da službene odgovore dostave do 22. kolovoza 2016. na info@cea-policy.hr.

Odgovori su u pravilu 1 ILI 2, ovisno o tome podržava li stranka u izjavi stav prije (1) ili nakon (2) veznika “ILI” kod svake izjave. (1) znači ekonomski liberalni(ji) stav, a (2) ekonomski socijalistički(ji) stav ili status quo stav, dok (1,5) označava područje između. Ako stranka baš nema stav, može se ocijeniti sa (3), premda takav podataka nije preporučljiv i narušava rezultat.

Temeljem prikupljenih podataka izračunat će se politički rezultat svake stranke i u ocijeniti ideološku orijentaciju prema ekonomskoj slobodi.

Ukoliko do 22. Kolovoza 2016. CEA i Lipa ne dobiju odgovore (na određena ili sva pitanja), odgovore će samostalno procijeniti temeljem otvorenih izvora informacija (programi, medijske izjave i dr.).

Podaci će do kraja kolovoza 2016. biti komunicirani javnosti i medijima.

Dodatno, strankama je ponuđena mogućnost da na temelju navedenih pitanja procijene i definiraju svoju političku orijentaciju, pogotovo glede ekonomskih pitanja. Zanima nas vide li se u političkom spektru kao socijalisti, socijaldemokrati, liberalni demokrati, liberalni konzervativci ili kršćanski demokrati/konzervativci ili možda u nekom drugom dijelu tog spektra. Stranke se mole da svoju poziciju (naziv stranke) unesu u koordinatni sustav na listu “Političke koordinate” gdje su opisane pozicije ključnih političkih ideologija.

Vrijeme je da stranke precizno definiraju svoje ideologije, da se drže načela kroz konkretna pitanja u stavovima i mogućoj provedbi. Javnost je zasićena općenitim stavovima po kojima su gotovo sve stranke iste. Hrvatsko društvo je, po nama, dovoljno politički sazrelo da može i želi prihvatiti jasniju diferencijaciju političkih stranaka po sudbinski važnim temama za budućnost zemlje.

CENTAR ZA JAVNE POLITIKE I EKONOMSKE ANALIZE (CEA) i LIPA – UDRUGA POREZNIH OBVEZNIKA spremni su pružiti podršku strankama u definiranju programa usmjerenih na strukturne reforme i ekonomske slobode, sukladno smjernicama za javne politike koje su objavljene na stranicama CEA i Lipa.

lipa-politicka-orijentacija

Pitanja:

CEA-Lipa Politicki kompas 2016

POTROŠNJA DRŽAVE
Svake godine snižavati rashode državnog proračuna za minimalno 1 – 2% ILI zadržati okvirno isti iznos
Treba ILI ne treba smanjivati udio javne potrošnje u BDP-u
Rashodi za plaće, mirovine i zdravstvo ne smiju ILI smiju biti zadnja “linija obrane”
Središnja država treba ILI ne treba smanjivati broj državnih službenika
Svake godine snižavati subvencije i potpore ILI zadržati okvirno isti iznos
Država treba ILI ne treba potaknuti smanjenje broja županija i prepuštanje općina i gradova samofinanciranju, bez dotacija
Sniziti ILI zadržati subvencije poljoprivredi
Ukinuti ILI zadržati subvencije državnoj željeznici i prometnom sektoru
Investicije u većoj mjeri financirati iz privatnih izvora ILI zadržati postojeću strukturu javnog financiranja investicija
Treba ILI ne treba snižavati udio javnih investicija u ukupnim investicijama
Istraživanje, razvoj i inovacije u većoj mjeri financirati iz privatnih izvora ILI zadržati postojeću strukturu javnog financiranja
Svake godine snižavati troškove prijevremenih i povlaštenih umirovljenika ILI zadržati okvirno isti iznos
Svake godine snižavati troškove javne bolničke mreže, nabave lijekova ILI zadržati okvirno isti iznos troškova
Snižavati rashode za socijalne naknade nezaposlenima ILI zadržati okvirno isti iznos
POREZI
Porez na dohodak u cijelosti prepustiti kao prihod lokalnoj i regionalnoj upravi ILI zadržati dio središnjih državnih prihoda
Ukinuti ILI zadržati najvišu poreznu stopu na dohodak od 40%
Uvesti jedinstvenu (proporcionalnu) stopu na dohodak ILI zadržati progresivne granične stope
Stopu poreza na dobit sniziti ILI zadržati postojeću stopu
Ukinuti ILI zadržati porez na dividendu
Ukinuti ILI zadržati porez na kapitalnu dobit
Ukidanje carina je pozitivno ILI nije pozitivno zbog liberalizacije tržišta roba i gubitka proračunskih prihoda
Ne uvesti ILI uvesti jedinstveni porez na nekretnine (umjesto postojećih nekoliko oblika oporezivanja nekretnina)
Sniziti ILI zadržati stopu poreza na dodanu vrijednost
Ojačati drugi mirovinski stup ILI zadržati doprinos na sadašnjih 5%
Ne pokušavati ILI pokušavati uvoditi “zelene” eko-poreze
Ne podržati ILI podržati uvođenje poreza na financijske transakcije na razini EU
Prekinuti uvođenje novih poreznih opterećenja ILI uvoditi porezna opterećenja u bilo kojem obliku ako treba pokrivati deficit
DEFICIT I JAVNI DUG
Udio godišnjeg deficita opće države u BDP-u treba snižavati prema 0% ILI zadržavati na okvirno 2-3% i više
Udio javnog duga u BDP-u treba konstantno snižavati ILI je rast javnog duga dopušten zbog socijalnih i razvojnih izazova
EU pravila fiskalne discipline i štednje su dobra kontrola fiskalne stabilnost država članica ILI predstavljaju rizik za gospodarski rast
Hrvatski porezni obveznici ne trebaju ILI trebaju biti odgovorni za eventualno spašavanje posrnulih EU gospodarstava od bankrota
NOVAC
Zadržati valutu stabilnom zbog suzbijanja inflacije ILI tiskati novac zbog poticanja izvoza
Država ne smije ILI smije pokušavati ograničavati kamatne stope na kredite
Štednju ne treba destimulirati premda to kratkoročno ne pridonosi rast BDP-a ILI država treba proaktivno poticati potrošnju
UPRAVLJANJE
Uvesti vaučere u obrazovni i zdravstveni sustav radi poticanja kompetitivnosti ILI zadržati postojeći sustav financiranja
Upravljanje autocestama koncesijski ugovarati s privatnim sektorom ILI zadržati postojeće državno upravljanje
Privatizirati što više ILI što manje poduzeća u kojima država ima vlasnički udio
Privatizirati ILI ne privatizirati poduzeća u energetskom sektoru (izuzev elektrodistribucijske mreže)
Privatizirati ILI ne privatizirati što više poljoprivrednih zemljišta
Privatizirati ILI ne privatizirati što više nekretnina u kojima država ima vlasnički udio
Što više javnih usluga ugovarati kroz outsourcing ILI zadržati trenutno stanje
Smanjiti udio državnog teritorija koji je zaštićen od gradnje i investicija ILI zadržati postojeći postotak zaštite
U slučajevima velikog proračunskog deficita država ne smije ILI smije uzeti sadašnja ili buduća sredstva iz II. mirovinskog stupa
Provesti temeljitu reformu javnog sektora uvođenjem mjerljivih kvantitativnih kriterija ocjenjivanja što uključuje i ocjene od strane korisnika usluga (građana, poslovnog sektora, pacijenata, studenata), kroz kompletnu hijerarhiju ILI reformu pretežno temeljiti na mjerama bolje organizacije i edukacije zaposlenika, uz postojeći sustav ocjenjivanja
REGULATIVA
Država treba što manje ILI što više regulirati uvjete poslovanja poduzetnika
Država treba ILI ne treba provoditi smanjenje administrativnih troškova poslovanja, raznih zahtjeva i dozvola
Država treba ILI ne treba nastaviti s liberalizacijom tržišta usluga
Osnivanje poduzeća treba ILI ne treba biti oslobođeno javnobilježničke ovjere
Država treba smanjivati ILI zadržavati necarinske (administrativne) prepreke slobodnoj trgovini
Država ne smije ILI smije pokušavati ograničiti slobodan uvoz roba i usluga, kako bi smanjila vanjskotrgovinski deficit
Pojednostaviti uvjete zapošljavanja inozemnih stručnjaka ILI zadržati postojeća ograničenja
Ukinuti što više ograničenja na otpuštanje i zapošljavanje radnika ILI zadržati postojeću regulativu iz Zakona o radu
Snižavati obveze poslodavaca na otpremnine ILI zadržati postojeće obveze
Ukinuti/sniziti ILI zadržati zakonski propisanu minimalnu plaću
Prava zaposlenih u javnom sektoru regulirati Zakonom o radu ILI kolektivnim ugovaranjem posebnih prava
Država ne treba ILI treba postavlja ograničenja za prodaju vlasništva nad nekretninom
Država ne smije ILI smije pokušavati ograničavati priljev investicija stranog kapitala
Slobodu kretanja kapitala ne treba ILI treba ograničavati
Kreditno tržište treba ILI ne treba snažno regulirati
Vojni rok treba biti dobrovoljan ILI obvezan

Okrugli stol – Fiskalna prilagodba u RH

velimir sonje, ante zigman, vuk vukovic, ivan majic, matej bule i davor huic

Hrvatska vlada mora se suočiti s problemom rastućeg javnog duga koji je zbog visokog troška financiranja (na razini jedne desetine proračuna), negativnog utjecaja na gospodarski rast te povećanog rizika od neplaćanja postao faktor nestabilnosti javnih financija i ključan hrvatski razvojni i makroekonomski problem.

Dosadašnja politika toleriranja visokih deficita i čekanja da gospodarski rast donese uravnoteženje proračuna nije se pokazala uspješnom, te je izvjesno da će vlada premijera Tihomira Oreškovića morati pribjeći značajnijoj fiskalnoj konsolidaciji. Ona pak mora doći s rashodne strane, dakle bez povećanja poreznog i neporeznog opterećenja građana i gospodarstva.

Više informacija o zaključcima okruglog stola „Fiskalna prilagodba u RH“ u organizaciji Udruge Lipa, kao i Prijedlog fiskalne konsolidacije, pronađite u privicima.

Lipa – priopćenje za medije – fiskalna konsolidacija

Prijedlog fiskalne konsolidacije 2016 -2019 – Bule Majić

Prijedlog fiskalne konsolidacije u RH – Bule i Majić

ivan majic, matej bule i davor huic

 

 

 

 

 

ivan majic i matej bule

 

 

 

 

 

Udruga poreznih obveznika Lipa – birajmo u Sabor zastupnike koji neće dizati poreze

ZAGREB, 6.studenog 2015.
Ususret parlamentarnim izborima 2015, Udruga poreznih obveznika Lipa uputila je 30. listopada poziv na „Javnu obvezu“ na adrese svih političkih koalicija, stranaka i kandidata, kojom se budući saborski zastupnici osobno obvezuju da će se protiviti svakom povećanju poreza u RH.

Hrvatska se nalazi u teškoj ekonomskoj krizi iz koje se jedva počela izvlačiti, i jedini način da dovede u red svoje javne financije i pokrene ekonomiju je da s jedne strane počne smanjivati javnu potrošnju, a s druge porezno opterećenje građana. Previsoki porezi guše ekonomsku aktivnost i negativno utječu na standard građana, tako da bi bilo kakvo daljnje povećanje poreznog opterećenja značilo novi pad u recesiju i daljnje zaostajanje Hrvatske za drugim europskim zemljama.

Stoga je udruga poreznih obveznika pozvala stranke i kandidate koji sudjeluju na izborima, od kojih će neki ući u sljedeći saziv Sabora, da se obvežu da će biti fiskalno odgovorni, te da će se protiviti bilo kakvom daljnjem povećanju poreznog opterećenja, te da će glasati protiv takvih inicijativa.

Do petka 6. studenog u 12 sati, ukupno je 97 kandidata iz 10 stranaka potpisalo „Javnu obavezu“, a tri stranke su dale javnu potporu inicijativi:

  • Prva je „Javnu obvezu“ potpisala Ruža Tomašić, predsjednica Konzervativne stranke, te još 15 drugih članova HKS-a.
  • Narodna stranka – REFORMISTI pozvali su svoje kandidate da potpišu „Javnu obvezu“. Ukupno 46 kandidata stranke je potpisalo, uključujući predsjednika stranke Radimira Čačića. Stranka je dala sljedeću izjavu: „Svi kandidati za izbore Narodne stranke – REFORMISTI odazvat će se pozivu Udruge poreznih obveznika Lipa i potpisati Javnu obvezu da se, kao kandidati za zastupnike u Hrvatskom saboru, obvezuju da će se kao saborski zastupnici protiviti povećanju poreza, doprinosa i drugih davanja, te glasovati protiv takvih prijedloga.“
  • Javnu obavezu potpisalo je 13 kandidata Hrvatske stranke prava, uključujući predsjednika stranke Daniela Srba; 4 kandidata Obiteljske stranke, 4 kandidata Hrvatske zore – stranke naroda, troje kandidata „U ime obitelji“, te jedan kandidat stranke Dubrovački demokratski sabor.
  • Šest kandidata stranke Pametno potpisalo je „Javnu Obvezu“, a stranka je pozdravila inicijativu “Javna obveza: ne novim porezima!”, istaknuvši kako se u programu stranka jasno određuje o poreznoj politici te protivi povećanju poreznog i neporeznog opterećenja građana i poduzetnika. Smatraju, naime, da su te vrste tereta premašile podnošljivu razinu i djeluju negativno na razvoj i zapošljavanje.
  • Od kandidata dviju vodećih koalicija, Javnu obvezu potpisao je Josip Budimir iz HSLS-a (Domoljubna koalicija); te tri kandidata Hrvatskih Laburista  (koalicija „Hrvatska raste“).
  • Predsjednik liste Most nezavisnih lista, Božo Petrov podržao je inicijativu Lipe i dao sljedeću izjavu: „… nakon usuglašavanja sa svim kandidatima Mosta nezavisnih lista, u ime svih kandidata za saborske zastupnike koji se kandidiraju na našim listama, potvrđujem da će naše djelovanje u Saboru, odluke i aktivnosti biti isključivo usmjerene na smanjenje poreznih i drugih davanja prema državi. Osobno ću se protiviti bilo kakvom povećanju poreza, doprinosa i drugih oblika davanja te će moje glasovanje, a i glasovanje svih na listi, biti protiv svih odluka koje bi značile povećanje poreza, doprinosa i drugih davanja.“
  • Hrvatska demokratska zajednica (HDZ), podržala je inicijativu udruge Lipa i dala sljedeću izjavu: „Budući da je inicijativa Udruge Lipa u potpunosti u skladu s ciljevima našeg gospodarskog programa, preporuka je kandidatima da potpišu i javno se obvežu da neće uvoditi nove ili povećavati postojeće poreze“.
  • Socijaldemokrastka partija (SDP) podržala je inicijativu priopćenjem: „Inicijativa Udruge Lipa o zaustavljanju poreznog opterećenja u skladu je s našom politikom rasterećenja građana i poduzetnika u svrhu daljnjeg gospodarskog rasta.“

Udruga Lipa poziva birače, porezne obveznike da u obzir pri odluci o tome kome će dati glas da upravlja zemljom, pa tako i novcem poreznih obveznika sljedeće četiri godine, uzmu u obzir i očitovanje kandidata i stranaka oko povećanja nameta, te u skladu sa svojim drugim stavovima, odaberu one kandidate i liste koje su se obvezale na fiskalnu odgovornost.

Na stranicama Lipe nalazi se potpuni popis kandidata koji su potpisali „Javnu obvezu“ po strankama i izbornim jedinicama.

Novi podaci HNB-a: Javni dug ubrzao rast

Priopćenje povodom objave novih podataka o stanju javnoga duga

“30. listopada 2015. Hrvatska narodna banka je objavila podatke o stanju duga opće države (javni dug) na 31.srpnja 2015. godine.

U odnosu na prethodno razdoblje zabilježeno je povećanje javnoga duga koji je na 31.srpnja 2015. iznosio 289,105,816,718.16 kuna. U odnosu na isto razdoblje prethodne godine radi se o povećanju od 18,215,840,230.72 kuna što znači da se javni dug u posljednjih 12 mjeseci povećavao brzinom od 577.62 kune u sekundi te do danas dosegao iznos od gotovo 294 milijarde kuna.

Brojač javnoga duga javnosti je predstavljen 23. rujna 2015. godine u Zagrebu, a može se vidjeti na LED displayima koji su postavljeni na Trgu bana Jelačića, Cvjetnom trgu, Maksimirskoj i Vrbanima. Brojač javnoga duga dostupan je i na web stranici http://javnidug.manjiporezi.hr/

Lipa, udruga poreznih obveznika”