Godina (bez) reformi je iza nas

24.12.2018

Unatoč obećanju premijera Plenkovića, da će  2018. biti godina reformi, to se nije dogodilo. Propustili smo još jednu priliku za provođenje reformi koje bi osigurale temelje za brži ekonomski rast, a time i rast plaća i bolji standard građana.

Mirovinski sustav, pravosuđe, zdravstvo, uprava – sve je ostalo manje – više na istoj razini, ili se nedovoljnim činjenjem pogoršalo. Kozmetičke izmjene, nazvane reformama, ne mogu prikriti manjkavosti svih ovih sustava, niti pomoći gospodarstvu da bar pokuša uloviti korak sa nama sličnim zemljama Nove Europe. Ostajemo na dnu EU po svim parametrima, što dugoročne prognoze ekonomskih analitičara, vezano za rast gospodarstva, i potvrđuju.

Mlađi stanovnici s cijelim obiteljima se i dalje iseljavaju, država i dalje nekritički zapošljava, a ostaje neefikasna, rashodna strana se neopravdano povećava prijeteći da u nekoj budućoj ekonomskoj krizi bude omča oko vrata svima nama.

Na svim rang listama smo i dalje u padu, i gledamo u leđa državama koje su nekad bile daleko iza nas.

Na listi Doing Business Svjetske banke pali smo sedam mjesta, na 58. mjesto od 190 zemalja.

Prema izvješću Svjetskog gospodarskog foruma, na ljestvici globalne konkurentnosti  smo završili na 68. mjestu među 140 gospodarstava svijeta:

  • Javna uprava je na 128. mjestu
  • Sudstvo na 139.!

Na listi sveučilišta World University Rankings za 2019. niti jedno se nije plasiralo među prvih 500. (Splitsko sveučilište je među 800, a zagrebačko među tisuću svjetskih sveučilišta).

Pohvalno je djelovanje Vlade na zaustavljanje zaduživanja, smanjenju deficita i javnog duga. Porezna reforma je također plus ove vlade. Ali, nije dovoljno radikalna jer je ograničena rastom rashodne strane, tvrdoglavim odbijanjem smanjenja javne potrošnje, te, u konačnici, nije dovoljno rasteretila nikoga, a unijela brojne izmjene koje su opteretile gospodarstvo dodatnim administriranjem i nejasnoćama. Ministar Marić nije se odlučio na radikalniju reformu koja bi bitnije rasteretila građane i poduzetnike. Čini se da se ministarstvo financija prvenstveno zadovoljava povećanim punjenjem proračuna kao rezultatom reforme, najvjerojatnije u nemogućnosti bitnijeg utjecaja na rashodni stranu proračuna koja je pretežno u domeni ostalih dijelova vlade..

No, smisao porezne reforme, kako je Lipa shvaća i priželjkuje, prvenstveno je ukloniti zapreke onima koji mogu doprinijeti rastu gospodarstva i zaustavljanju odljeva stanovništva. Ovako će učinci porezne reforme biti vrlo neujednačeni – nekima je donijela neko rasterećenje, nekima je učinak neutralan, dok će neki (kao npr. žene-poduzetnice koje rade manje od 8 h/dan) morati zatvoriti svoja poduzeća i postati – nezaposlene.

Porezna reforma, koju Hrvatska treba, morala je imati snažniji pozitivan učinak – na sve porezne obveznike.

Sve brojnija, skupa i neefikasna državna i lokalna uprava, spora i nekvalitetna digitalizacija, preveliki broj državnih poduzeća, velika porezna opterećenost građana i poduzeća, ogromne liste čekanja u zdravstvu, neučinkovito pravosuđe sa čudnim presudama, mirovinski fondovi koji se i dalje temelje na međugeneracijskoj solidarnosti držeći postojeće umirovljenike u bijedi, a zaposlene u strahu od budućnosti – sve su to bili i ostali naši problemi kako u prošlosti, tako 2018., ali nas, na žalost, čekaju i u sljedećoj, 2019. godini.

Unatoč objektivno teškoj hrvatskoj stvarnosti, Lipa vam želi čestit Božić u krugu vaših najbližih, sretnu i uspješnu 2019., uz više građanske hrabrosti i odgovornosti u stalnom angažmanu oko aktualnih politika, bez čega niti jedna vlada neće učiniti bitne pomake na dobrobit svih nas. Vladi želimo hrabrosti da iskoristi zadnju godinu mandata kako bi učinila zdravi pomak za građane i bila upamćena kao – prva reformistička u modernoj Hrvatskoj. Jer nema straha da će zbog reformi izgubiti izbore.

SLUŽBENE WEB STRANICE UDRUGE LIPA

Lipa, udruga poreznih obveznika

Hebrangova 21, Zagreb
e-mail: [email protected]
Žiro račun: HR7524840081107113155
OIB 31746760730