top of page
Search

Pitanje zaštićenih najmoprimaca i nemogućnosti vlasnika stanova za stupanjem u posjed svoje imovine jedan je od najvećih problema u hrvatskom društvu tri desetljeća od samostalnosti. Hrvatska je jedina država u EU koja nije riješila ovaj problem. Način na koji se sad predlaže rješenje problema bi vrlo lako mogao uzrokovati još veće štete.

Porezni obveznici već sada iz svog džepa plaćaju troškove loših politika svih ovih godina. Ako se usvoji novi zakon, trebali bi još sljedećih pet godina sufinancirati najmoprimce. Izgledno je i je kako će morati plaćati i loš odnos države prema vlasnicima stanova još od 1997.

Iz Udruge vlasništva i posjeda su nam rekli kako bi novi zakon po njihovim informacijama mogao biti usvojen do ljetne stanke Sabora. Također upozoravaju kako se šteta po državni proračun nastavlja za sljedećih pet godina:

“Presudama ESLJP-a iz Strasbourga u prvoj pravomoćnoj presudi Statileo otvoren je put da svi vlasnici od države naplate štetu zbog kršenja ljudskih prava. Tako do sad u četiri presude (Statileo, Mirošević-Anzulović, Gošović i Bego i dr. v.RH) iz državnog proračuna otišlo 59.070 Eur ili 440.000 kn. S time da u presudi Bego i dr. odšteta uopće nije dosuđena. Nego je iznos naknade vraćen na ponovno suđenje u Hrvatsku uz presudu ESLJP-a da vlasnici imaju pravo na razliku od dana potpisa Konvencije o zaštiti ljudskih prava, odnosno od 11. mj. 1997! Predmet je ponovno na Općinskom sudu u Splitu koji je nedavno donio rješenje o obnavljanju postupka. To znači da će nakon donesene presude koja mora poštovati presudu iz Strasbourga svi vlasnici proširiti svoje tužbene zahtjeve za 21 godinu unazad, sa kamatama!”, rekli su nam iz Udruge vlasništva i posjeda.

Dodali su i kako vlasnicima stanove prema presudama Europskog suda za ljudska prava pripada više stvari. To su naknada štete (razlika između zaštićene i ekonomske stanarine, nematerijalna šteta (duševne boli), kamate, sudski i odvjetnički troškovi od početka parničenja.

Već su donesene dvije pravomoćne presude na našim sudovima

U međuvremenu su donesene i dvije pravomoćne presude na Županijskim sudovima u Hrvatskoj na koje je DORH uložio zahtjeve za izvanrednom revizijom u cilju smanjenja štete po RH.

“Za to po svoj prilici nema šanse, jer su i vlasnici u postupku tražili korekciju na veće iznose budući da su sudovi znatno umanjili inicijalne tražbine. Iznos štete po proračun je 235.000 kn“, kažu nam iz udruge.

Iz udruge poručuju kako je to dokaz da su sudske trakavice tek počele te da će u predstojećem periodu od 5-8 godina šteta mjeriti u stotinama milijunima kuna.

“Nama je kao udruzi potpuno nerazumljivo da država ne želi umanjiti ili prekinuti štetu po državni proračun na način da skrati rok od pet godina, ili da sa nama napravi nagodbu. Po svemu sudeći dobit ćemo Zakon koji će značiti da se šteta po državni proračun u punom iznosu nastavlja i dalje i da to nikoga ne smeta. Još nije ni počelo, a već je isplaćeno 672.000 kn! A radi se samo o 10 (deset) vlasnika. Ima nas 3.700… Tko će zbog toga u zatvor?

Suština problema leži u činjenici da elitne stanove koji su oduzimani poslije 2. svjetskog rata danas naseljava politička, pravosudna, odvjetnička i ina elita koja je desetljećima u tuđim stanovima živjela besplatno. Sada to kane činiti i dalje na teret proračuna. Hrvatska nema snage za radikalna rješenja kao što je to učinjeno u svim drugim državama. Pa nam ne preostaje drugo nego da idućih desetak godina zbrajamo štetu. Da ne spominjem činjenicu da su u Saborskoj raspravi SDP-ovci rekli da će odmah ukinuti Zakon kad i ako dođu na vlast!”, poručili su na kraju iz Udruge.

Poslali su nam također i priloge gdje možete vidjeti presude ELJSP:

Ali i prijedlog amandmana sa izračunom štete. Također i pravomoćne presude Županijskog suda u Varaždinu i Dubrovniku:

Comments


Država štiti one koji besplatno žive u tuđim stanovima, a porezni obveznici plaćaju štetu na sudovim

Ako ne želite više čitati o ovakvim slučajevima, potpišite peticiju za potpunu transparentnost svih javnih tijela i organizacija koje se financiraju novcem poreznih obveznika. Više o našim zahtjevima možete pročitati ovdje.

bottom of page