top of page
Search

Pulski Uljanik nalazi se u možda najvećoj krizi u svojoj povijesti. Iako se svih ovih godina izbjegavalo govoriti o stečaju brodogradilišta, sve je izglednije kako Vlada i politika pomalo dižu ruke od spašavanja velikih gubitaša.

Crna knjiga je već pisala kako je sanacija brodogradilišta u dva desetljeća koštala hrvatske porezne obveznike više od 30 milijardi kuna, a rezultati svih sanacija su takvi da je većina brodogradilišta i dalje u velikim financijskim i poslovnim problemima.

Pulsko brodogradilište se našlo opet pred velikom krizom. Radnici štrajkaju zbog neisplate plaća za srpanj, a Uprava igra ping pong s državom oko isplate plaća. Plan restrukturiranja nije odobren od strane Europske komisije, a upitno je hoće li se uopće prihvatiti s obzirom na to da planira velike troškove za državni proračun.

Vrijedi se podsjetiti kako je i na početku ove godine bila slična situacija. Radnici Uljanika su najavili štrajk zbog neisplate plaća za prosinac, lokalni političari i vodstvo Uljanika su radili pritisak na Vladu, pa je Vlada RH na sjednici sredinom siječnja odlučila dati državno jamstvo od 96 milijuna eura kako bi se isplatile plaće i dobavljači. Uprava se obvezala kako će izraditi plan restrukturiranja i financijske sanacije u roku od šest mjeseci, kako se slična situacija ne bi ponovila.

Uvjet za jamstvo bila je izrada plana restrukturiranja

“Kredit za održavanje likvidnosti do 96 milijuna eura korisnik kredita će upotrijebiti za utrošak sredstava za materijal potreban za gradnju brodova u Puli u iznosu do 38,2 milijuna eura, povrat duga prema Uljaniku d.d. koji će se utrošit na materijal potreban za gradnju brodova u Puli do iznosa od 10 milijuna eura, plaće i režijske troškove u iznosu do 4,6 milijuna eura, obveze brodogradilišta prema dobavljačima do 12 milijuna eura te za buduće troškove u brodogradilištu u iznosu do 31,2 milijuna eura”, kazao je Marić sredinom siječnja na sjednici Vlade.

Potpredsjednica Vlade Martina Dalić ponovila je tada da će državno jamstvo postati aktivno tek po odobrenju EK te da kredit mora biti vraćen u roku od 6 mjeseci ili u istom roku brodogradilište mora izraditi plan restrukturiranja koji uključuje i pronalazak novog strateškog partnera te njegov ulazak u Uljanik grupu.

“Pred Uljanik grupom nalazi se jedan ozbiljan proces restrukturiranja. Jamstvo se daje uz određene uvjete koji se tiču samog brodogradilišta Uljanik. Uvjeti uključuju odgovarajuće odluke Nadzornog odbora Uljanik brodogradilišta i Uljanik društva, isto kao i odgovarajuće odluke skupštine Uljanika”, kazala je tadašnja potpredsjednica za Hinu dodavši kako očekuje da EK da pozitivno mišljenje o tom procesu restrukturiranja.

“Ne znamo hoće li se to dogoditi, no iznimno je važno da svi iz Uljanik grupe ulože maksimalni napor kako bi se ovaj proces mogao provesti na način na koji se restrukturiranje u kontekstu davanja državne potpore provodi”, zaključila je.

Sedam mjeseci nakon aktivacije jamstva Uljanik opet nije sposoban isplatiti plaće svojim radnicima, ne zna se što će biti sa strateškim partnerom, a upitno je i hoće li se odobriti plan restrukturiranja, koji bi značio dodatnih 350 milijuna eura troškova za porezne obveznike.

Na kraju vrijedi podsjetiti i kako ukupna državna jamstva iznose preko 600 milijuna eura, a u vlasništvu Uljanika sudjeluju i Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (7,7 %) i Hrvatska poštanska banka (6,6 %), pa bi se šteta za porezne obveznike mogla mjeriti u stotinama milijuna eura.

Comments


Država je na početku godine spašavala Uljanik, vrijeme je za pitati ‘di su pare’?

Ako ne želite više čitati o ovakvim slučajevima, potpišite peticiju za potpunu transparentnost svih javnih tijela i organizacija koje se financiraju novcem poreznih obveznika. Više o našim zahtjevima možete pročitati ovdje.

bottom of page