Vodeći hrvatski brodar na unutarnjim obalnim linijama Jadrolinija je bio dugo godina monopolist. Godinama ga se i kritiziralo zbog poslovanja. Planirala je i privatizacija, a na kraju je sve propalo. Liberalizirano je tržište usluge linijskog prijevoza, ali je Jadrolinija ostala dominantna. Ukupne subvencije brodarima su se smanjile godinama, ali su ipak ostale značajne. Godišnje se mjere u stotinama milijuna kuna.

Nekoć su se subvencije mjerile u iznosima od 500 milijuna kuna, a od toga je Jadronilija dobivala čak 92% iznosa. Zadnje financijske izvještaje koje su u Jadroliniji objavili su bili financijski izvještaji za 2015. i 2016. godinu te za šest mjeseci u 2017. godini.

U financijskom izvještaju za 2016. godinu vidljivo je kako prihodi od državnih potpora i subvencija iznose za 2016. godinu 191.060.000 kuna. Ukupni poslovni prihodi Jadrolinije te godine su iznosili više od 840 milijuna kuna. Što iznosi skoro pa četvrtinu ukupnih prihoda. Ukupna dobit prije oporezivanja te iste godine iznosila je 41,879.000 kuna. Što pokazuje kako je bilo puno prostora za smanjivanje ukupnog iznosa potpora za Jadroliniju. Država je mogla uštedjeti desetke milijuna kuna na potporama i subvencijama samo u slučaju jednog brodara.

U planu još jedna skupa linija

Neki konkurenti nacionalnog brodara su se žalili i kako Jadrolinija iskorištava svoj položaj kako bi dobila glavne profitabilne linije, dok manje profitabilne linije ostavlja slabijim brodarima. Ono što je činjenica jest da je nakon djelomične liberalizacije usluge najprofitabilnije linija uglavnom dobila Jadrolinija i jedna druga manja brodarska kompanija Rapska plovidba. Iz Jadrolinije su također tražili i povratak linije Rijeka-Dubrovnik te su tražili da država subvencionira tu liniju sa 40 milijuna kuna proračunskog novca. Iako je Vlada donijela odluku o povratku linije još krajem 2016. godine, ona se još nije realizirala. Neki bi rekli i – srećom.

#jadrolinija #subvencije