Na samom početku projekta Crna knjiga analizirana su revizijska izvješća za 2016. godinu. Revizijska izvješća predstavljaju jedan od najvažnijih izvora transparentosti poslovanja državnih institucija, ali i trošenja novca poreznih obveznika. Dosadašnje primjere obrađenih revizijskih izvješća možete vidjeti i u prijašnjim člancima.
Državna revizija je na svojim stranicama objavila i izvješća za 2017. godinu. Među njima su uglavnom revizije poslovanja zdravstvenih ustanova i kapitalnih ulaganja u školstvo. Revizija bolnica je zanimljiva po tome što je zdravstveni sektor u Hrvatskoj poznat po ogromnim dubiozama. Neke procjene govore kako minus u tom sektoru iznosi otprilike osam milijardi kuna. Svakih nekoliko godina izvrši se sanacija novcem iz proračuna, ali ukupni minus stabilno raste kroz godine.
Revizija je obuhvatila 49 zdravstvenih ustanova od ukupno 68 zdravstvenih ustanova u Hrvatskoj. Među njima je obuhvaćeno 12 kliničkih ustanova (pet kliničkih bolničkih centara, tri kliničke bolnice te četiri klinike), 20 općih bolnica, 15 specijalnih bolnica te dvije poliklinike.
Ukupni prihodi i primici revizijom obuhvaćenih zdravstvenih ustanova za 2016. iznosili su 11.550.323.114,00 kn. Vrijednosno najvažniji su prihodi iz nadležnog proračuna za financiranje redovne djelatnosti od HZZO-a na temelju ugovornih obveza, koji čine 84,4 % ukupnih prihoda i primitaka.
Na kliničke ustanove se odnosi 6.933.436.507,00 kn ili 60,0 %, opće bolnice 3.692.438.945,00 kn ili 32,0 %, specijalne bolnice 839.223.264,00 kn ili 7,3 % i poliklinike 85.224.398,00 kn ili 0,7 %.
Rashodi znatno veći od prihoda i primitaka
S druge strane, rashodi i izdaci za 2016. iznosili su 12.222.375.785,00 kn.
Najznačajniji rashodi u svim ustanovama su rashodi za zaposlene te za lijekove i medicinski potrošeni materijal. Ti rashodi čine 81,4 % ukupnih rashoda i izdataka.
Od ukupno 49 zdravstvenih ustanova obuhvaćenih revizijom, manjak prihoda i primitaka za 2016. iskazalo je 35 zdravstvenih ustanova u iznosu 705.572.671,00 kn, a višak prihoda i primitaka 14 zdravstvenih ustanova u iznosu 33.520.000,00 kn, te je ukupno iskazan manjak prihoda i primitaka u iznosu 672.052.671,00 kn!
Od 49 ustanova državna revizija je za njih 10 dala bezuvjetna mišljenja, a 39 ustanova je dobilo uvjetno mišljenje.
Problem su i rashodi na zaposlene, ukupne obveze i javna nabava
Tako su 2016. zdravstvene ustanove obuhvaćene revizijom imale 47 630 zaposlenika, od čega 35 240 zdravstvenog i 12 390 administrativno-tehničkog osoblja. Udio rashoda za zaposlene u ukupnim rashodima bolnica kretao se od 41,9 % do čak 80,7 %! Što nam moguće govori da bi se trebao smanjiti broj bolnica, ako neke bolnice veliku većina troškova imaju samo na zaposlene.
Obveze predstavljaju drugi veliki problem. Ukupne obveze koncem 2016. iskazane su u iznosu 4.829.841.623,00 kn. U odnosu na prethodnu godinu, veće su za 564.060.711,00 kn ili 13,2 %. Dospjele obveze iskazane su u iznosu 2.593.033.238,00 kn, što čini 53,7 % ukupnih obveza. Dospjele obveze s prekoračenjem roka plaćanja preko 60 dana iznose 1.972.547.393,00 kn.
Prema financijskim izvještajima za 2017., obveze zdravstvenih ustanova obuhvaćenih revizijom iznose 4.701.808.710,00 kn, odnosno manje su u odnosu na prethodnu godinu za 128.032.91,00 kn. Na smanjenje obveza utjecalo je podmirenje dospjelih obveza zdravstvenih ustanova iz državnog proračuna u iznosu 1.067.000.000,00 kn. Da obveze nisu podmirene dodatnim sredstvima iz državnog proračuna, iznosile bi 5.768.808.710,00 kn i bile bi veće za 19,6 % u odnosu na obveze koncem 2016.
Zadnji veći problem zdravstvenih ustanova je javna nabava. Nikad u potpunosti nije profunkcionirao sustav zajedničke javne nabave. Ali revizija je utvrdila da zdravstvene ustanove imaju znatan udjel nabave roba i usluga pojedinačne vrijednosti do 200.000,00 kn odnosno radova pojedinačne vrijednosti do 500.000,00kn, za koju prema odredbama Zakon o javnoj nabavi, nije potrebno provoditi propisane postupke. Kako je već na početku “Crne knjige” utvrđeno velik broj institucija u Hrvatskoj ima problem s bagatelnom nabavom. Državna revizija je za 2016. godinu zaključila kako se upravo u takvoj vrsti nabave krije velik prostor za razne malverzacije i pogodavanja.
Comments