Sve do unazad par godina financiranje udruga se rijetko problematiziralo u Hrvatskoj.
No, pojedini medijski razglašeni slučajevi otkrili su kako velik broj udruga, među njima i humanitarnih udruga posluje na “rubu zakona”. Posebno su se isticali i neprofitni mediji koji su se također financirali po netransparentnim uvjetima i često bez ikakvih natječaja.
Velik broj postojećih udruga ne radi posao koji se očekuje od njih, a dobar dio egzistira samo na financijskim dotacijama države i lokalne uprave i samouprave, što dovodi u samo pitanje neovisnost tih istih udruga.
Državna revizija je u svom izvješćima otkrila kako najveći problem s transparentnim financiranjem udruga imaju gradovi i županije.
Najekstremniji primjer predstavlja Grad Zagreb. Tako su za financiranje programske aktivnosti pojedinih udruga u iznosu 3.274.807,00 kn korištena sredstva proračunske zalihe Grada Zagreba. Prema propisima sredstva zalihe se smiju koristiti samo za štete nastale u posljedicama elementarnih nepogoda, epidemija, ekoloških nesreća i izvanrednih događaja, što znači da je grad izjednačio prirodne nesreće s radom udruga!
Drugi problem predstavlja i redovno financiranje. Tako su rashodi Zagreba za financiranje programskih aktivnosti udruga iz područja od interesa za Grad ostvareni u iznosu 36.386.859,00 kn. Financiranje tih udruga je problematično jer se s tim bavi više gradskih ureda, ne postoji informacijski sustav za praćenje prijavljenih udruga te da se pojedinim udrugama doznačuju dodatna sredstva za financiranje na temelju javnog natječaja i javnog poziva, iako se njihova programska djelatnost financira na temelju programa javnih potreba.
Revizija je pokazala kao i postoji različito postupanje kod prihvaćanja izvještavanja o utrošenim sredstvima, a postojeći sustav kontrola odobravanja i praćenja korištenja proračunskih sredstava nije zadovoljavajući te postoji rizik da Grad preko više gradskih ureda financira istu programsku aktivnost odnosno postoji rizik nepravilnog i nenamjenskog trošenja proračunskih sredstava!
Comments