Search

Hrvatske porezne obveznike – građane i poduzeća – tereti prekomjerna i skupa regulacija. Pored razmjerno visokih poreznih opterećenja i parafiskalnih nameta, porezni obveznici nailaze i na visoke troškove izgubljenog vremena i novca radi ispunjenja svih administrativnih obaveza.


Novac i vrijeme porezni obveznici gube na ispunjavanje niza nepotrebnih administrativnih obveza i birokratskih zahtjeva. Taj neopravdano visoki teret regulacije nametnut je od strane vlasti, odnosno ministarstava i agencija. Rezultat takvoga stanja je manje investicija i manje otvorenih radnih mjesta.


Pametna regulativa znači nove standarde kvalitete javnog upravljanja: otklanjanje propisa kod kojih nije jasan javni interes kojem služe i zadržavanje propisa koji djeluju razmjerno javnom interesu (zaštita okoliša, zdravlja i sl.), ali uz razmjerno opterećenje građana i gospodarstva.


Provedba inicijative za pametnu regulativu počiva na tri stupa:

Proširenje već uspostavljenog sustava mjerenja troška regulacije (primjenom Standard Cost Model metodologije) na sve propise i administrativne postupke. Ovime bi se utvrdilo koji službenici i administrativne strukture stvaraju neopravdano visoka opterećenja i prepreke koje koče slobodu poduzetništva i djeluju nepovoljno na ulaganja. Utvrdili bi se jasni i mjerljivi ciljevi za smanjenje troškova odnosno otklanjanje prepreka u skladu sa ciljevima i standardima EU, u minimalnom iznosu od 25% sadašnje razine regulatornih troškova.

Primjena procjena učinaka propisa pri donošenju bitnih novih propisa, umjesto da se, kao do sada, ubrzanim postupcima donošenja propisa zaobilazi nužnost izrade analiza troškova i koristi koja mora dokazati društvenu opravdanost novog propisa. I drugi stup inicijative za pametnu regulativu treba ustrojiti prema primjerima najbolje prakse država članica EU (Nizozemska, Velika Britanija, Danska i sl.).

Redovito vrednovanje učinaka starih propisa koji su na snazi neko vrijeme, tako da se mogu ukloniti ili prilagoditi propisi za koje postoje dokazi o nerazmjernom opterećenju građana i gospodarstva u odnosu na ciljeve koji su određeni općim interesom.


Opisana inicijativa može uspjeti samo ako je: (1) definirana kao prioritet nove vlade, (2) ciljevi su jasno definirani, (3) osigurana je koordinacija pojedinih ministarstava i drugih tijela, i (4) kroz koordinaciju je definirana i procedura eskalacije – rješavanja različitih viđenja i potencijalnih konflikata između pojedinih javnih tijela na različitim razinama vlasti.


Ove je uvjete moguće zadovoljiti samo ako premijer osobno nadzire proces i u slučaju zastoja u procesima reagira s pravom donošenja finalne odluke o sudbini regulacije koja postavlja prepreke i opterećenja. Ovo je presudno, jer su nadležnosti za pojedina regulatorna područja raspodijeljena na niz institucija i razina odlučivanja. Bez jasne koordinacije i kontrole procesa s najviše razine, sve kao i do sada, ovisi o dobroj volji i kvaliteti pojedinih ministara i službenika.


Zbog toga predlažemo formiranje Ureda za pametnu regulativu koji bi odgovarao izravno predsjedniku Vlade RH ili užem kabinetu predsjednika Vlade RH. Ured bi imao bi ovlasti pripremati, koordinirati i izravno nadzirati sve aktivnosti vezane za razvoj i primjenu EU načela i politike pametne regulative (smart regulation) te provoditi edukacije službenika radi što efikasnije provedbe.


Nadalje, predsjednik Vlade treba obvezati i kroz Ured nadzirati ministre pri poštivanju pravila slobode unutarnjeg tržišta usluga i roba te tržišnog natjecanja u EU, koja se primjenjuju u Hrvatskoj. Ministri moraju biti obvezani od strane premijera i odgovorni za uklanjanje prepreka investitorima i olakšavanje uvjeta poslovanja.


Ovaj se prijedlog temelji na dosadašnjem iskustvu, jer premijeri i uža vodstva vlada, uključujući i Koordinaciju za gospodarstvo, do sada nisu pokazivali sustavnu spremnost da ovom zadatku dodijele najviši rang prioriteta, osiguraju nadzor izvršenja plana i promptno rješavanje nerazumijevanja i konflikata kada dođe do zastoja u procesima poboljšanja regulacije.


Uzimajući u obzir navedeno stanje, potrebno je da predsjednik Vlade svojim autoritetom kontinuirano koordinira smanjenje administrativnih tj. regulatornu reformu putem posebnog ureda. Zato je potrebno prilagoditi novi zakonski okvir za vladu i ustrojstvo državne uprave kako bi se ustrojila takva jedinica za koordinaciju provedbe programa pametne regulative. Za provedbu ove inicijative potrebno je planirati odgovarajuća proračunska sredstva koja će se višestruko vratiti kroz rast ulaganja, otvaranje novih radnih mjesta i povećane porezne prihode zbog rasta aktivnosti.


Ured za pametnu regulativu treba usko surađivati sa svim tijelima državne uprave koja već koordiniraju aktivnosti u okviru tzv. Europskog semestra (u suradnji s Europskom komisijom) usmjerene na reformu tržišta usluga (implementacija EU Direktive o uslugama), olakšanje poslovanja (Doing Business – Memorandum Svjetske banke o reformama radi podizanja na listi međunarodne usporedbe), procjene učinaka propisa, uklanjanje parafiskalnih nameta i druge mjere. Navedeni institucionalni okvir bi se predloženom vertikalnom podrškom Vlade bitno ojačao u nastavku provođenja reformi čiji intenzitet treba bitno povećati.


Uspjeh ili neuspjeh u realizaciji inicijative egzaktno bi se mjerio pozicijom Hrvatske prema najpoznatijim indikatorima konkurentnosti – Doing Business (Svjetska banka), Product Market Regulation (OECD), Svjetsko izvješće o konkurentnosti (Svjetski gospodarski forum), Ekonomska sloboda svijeta (kanadski Fraser Institute), Indeks ekonomske slobode (američki Heritage Foundation), i dr.


Prijedlog konkretnih ciljeva i mjera:


Misija Ureda: Povećati konkurentnost hrvatskog gospodarstva i privući privatne investitore smanjivanjem administrativnog opterećenja gospodarstva i uklanjanjem regulatornih prepreka slobodi poslovanja.


Cilj: Smanjiti trošak i rizik regulative za gospodarsko poslovanje za minimalno 25% 2017.


Specifični ciljevi: Prvi cilj je proširiti već započeto mjerenje administrativnog opterećenja gospodarstva primjenom Standard Cost Model (SCM) metodologije na postojeće propise i administrativne procedure koji reguliraju gospodarstvo kroz njihovu inventuru, analizu i inicijative nadležnim tijelima za pojednostavljenja. Drugi cilj je osnažiti obvezu primjene procjena učinaka propisa na sve nove propise ili one za koje se predlaže značajnije izmjene koji reguliraju gospodarske djelatnosti. Treći cilj je osnovati javni elektronički registar propisa i/ili administrativnih procedura s pravnom snagom, kako bi se trošak regulacije poslovanja smanjio za minimalno 25% do kraja 2017. Pravna snaga e-registra bi značila da ako propis i/ili administrativna procedura nije u e-registru, onda su ilegalni tj. moraju se ukinuti. Treći cilj je vrednovati propise u primjeni s gledišta društvene koristi i društvenog troška i ukloniti ili izmijeniti propise kod kojih nije postignut adekvatan razmjer.


Aktivnosti:

  1. Formirati specijalnu jedinicu pri uredu premijera – Ured za pametnu regulativu, s jasnim vertikalnim autoritetom i punom političkom voljom za davanje naloga nadležnim tijelima za provedbu mjera deregulacije, ukoliko se isto ne dogovori i postigne na nižim razinama

  2. Digitalizacija projekta uspostavom jedinstvenog (engl. Red Tape Challenge) portala za prijavljivanje regulatornih prepreka slobodi poslovanja, povezanog s postojećim sustavom poslovnih informacija putem Jedinstvene kontaktne točke (psc.hr) te sa dionicima iz poslovne zajednice i udruga potrošača i građana

  3. Provesti mjerenje regulatornih troškova Standard Cost Model (SCM) metodologijom i procjene učinaka propisa za cijelu regulativu značajnu za gospodarstvo (nastavno na mjerenja koja su započeta već 2015.)

  4. Smanjiti trošak regulacije za minimalno 25%

  5. Donijeti odluku o obvezi digitalizacije svih javnih usluga u okviru već uspostavljene državne informacijske infrastrukture, čime bi se znatno smanjili administrativni troškovi i ubrzali procesi u javnoj upravi


Očekivani učinci: Poticaj regulatornog rasterećenja gospodarskom rastu, temeljem uštede kojom se oslobađaju sredstva za rast investicija i nova zapošljavanja. Poticanje ulaganja – kako domaćih tako i izravnih stranih – pozicioniranjem Hrvatske kao atraktivne investicijske destinacije na karti Europe i svijeta.


Lipa – udruga poreznih obveznika neprofitna je i nestranačka udruga koja se zalaže za smanjenje poreza i povećanje odgovornosti u trošenju novca poreznih obveznika.

Hebrangova 21/III

  • Facebook
  • YouTube

Žiro račun: HR7524840081107113155
OIB 31746760730