Crna knjiga je nedavno objavila skupno izvješće Državne revizije o poslovanju zdravstvenog sektora u Hrvatskoj.
Revizija je obuhvatila 49 zdravstvenih ustanova od ukupno 68 zdravstvenih ustanova u Hrvatskoj. Među njima je obuhvaćeno 12 kliničkih ustanova (pet kliničkih bolničkih centara, tri kliničke bolnice te četiri klinike), 20 općih bolnica, 15 specijalnih bolnica te dvije poliklinike.
Rezultati revizije su bili porazni, a sad smo odlučili provjeriti kako se posluje po bolnicama. Upravo ti primjeri dodatno objašnjavaju zašto je stanje u hrvatskim bolnicama loše.
Revizija je istraživala i Kliničku bolnicu Sveti Duh.
Klinička bolnica Sveti Duh je na temelju izvršene revizije dobila uvjetno mišljenje.
Najveći problem je što bolnica nije ispravila sve one brojne nepravilnosti i propuste koji su utvrđeni u prošlim revizijama. Među njima su donošenje plana usluga tekućeg i investicijskog održavanja i planu dijela sredstava (65,0 %) od prodaje stanova na kojima je postojalo stanarsko pravo u državni proračun te postupke javne nabave.
Prihodi od davanja u zakup poslovnih prostora u iznosu 1.731.585,00 kn, prihodi od usluga kliničkih ispitivanja lijekova u iznosu 1.697.768,00 kn te prihodi od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje za financiranje rashoda vezanih uz stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa u iznosu 534.993,00 kn, nisu evidentirani u poslovnim knjigama.
Problemi se nalaze posebno među rashodima za zaposlene koji ukupno iznose 202.226.428,00 kn. Na pojedina rukovodeća mjesta raspoređeni su vršitelji dužnosti koji ne ispunjavaju uvjet stručne spreme za radno mjesto na koje su raspoređeni. Revizija je utvrdila da se spomenutim zaposlenicima obračunavala plaća na temelju koeficijenta radnog mjesta na koje su raspoređeni, a koji nisu u skladu s njihovom stručnom spremom.
Klinička bolnica ne ostvaruje dovoljno sredstava za svoje obveze
Klinička bolnica nije ni naplaćivala potraživanja za zdravstvenu zaštitu hrvatskih državljana s prebivalištem u Bosni i Hercegovini, a koja su na koncu 2016. iznosila ukupno 7.116.137,00 kn.
Bez obzira što je Grad Zagreb sanirao Kliničku bolnicu u razdoblju od početka 2014. do konca 2016. u iznosu 145.136.428,00 kn, što je utjecalo na smanjenje dospjelih obveza koncem 2016. za 20.931.071,00 kn u odnosu na stanje dospjelih obveza koncem 2013. Nakon navedene sanacije ukupne obveze koncem 2016. su i nadalje značajne i iznose 114.553.674,00 kn. Revizija je također utvrdila da Klinička bolnica iz redovnog poslovanja ne ostvaruje dovoljno sredstava za pokriće svojih obveza!
Velik problem za bolnicu je predstavlja i nabava roba i usluga u ukupnoj vrijednosti 16.182.967,00 kn, a koja je obavljena na temelju narudžbenica (usluge tekućeg i investicijskog održavanja, sanitetski potrošni materijal i ostali potrošni materijal) te na temelju ugovora iz listopada 2012. (medicinski plinovi), bez provođenja propisanih postupaka nabave.
Navedena nabava usluga tekućeg i investicijskog održavanja, sanitetskog potrošnog materijala te ostalog potrošnog materijala nije planirana planom nabave.
Na temelju svega što je Državna revizija objavila o poslovanju hrvatskih bolnica nije ni čudno zašto je zdravstveni sektor ‘na koljenima’ s dugovima većim od osam milijardi kuna!
