Godišnja prijava završnih radova za većinu računovodstvenih servisa, ali i poduzetnika predstavlja najstresniji dio godine. Osim što im od konačnog rezultata ovisi iznos poreza na dobit kojeg će morati platiti, postoji i niz parafiskalnih nameta koji svima otežavaju poslove. Jedan od nameta koji se mora u većini tvrtki prijaviti na kraju obračunskog razdoblja su i općekorisna funkcija šuma te obračun turističkih članarina. Najavljeno je ukidanje OKFŠ za poduzetnike do tri milijuna kuna prihoda, ali ne i ostalih nameta. Način na koji se obračunava članarina TZ predstavlja bespotrebno opterećenje svim računovođama, a poduzetnicima predstavlja financijsko opterećenje.
Obveznici plaćanja turističke članarine prema Zakonu o članarinama u turističkim zajednicama su ne samo pravne i fizičke osobe koje su bave pružanjem turističkih usluga već i niz pravnih osoba kojima djelatnost nema veze s turizmom. Tako među obveznike spadate ako obavljate računovodstvene, knjigovodstvene i revizijske djelatnosti. Spadate ako i održavate krajolik, organizirate sastanke ili iznajmljujete videokasete! Poštanske i izdavačke djelatnosti također spadaju, kao i emitiranje programa i proizvodnja videofilmova. Tvrtke koje se bave računalnim programiranjem, trgovinom na malo ili veliko raznim proizvodima također spadaju, kao i frizerski saloni.
Zanimljivo da je pravne osobe koje se financiraju s više od 50% prihoda od strane države ne moraju plaćati turističku članarinu!
Turistička članarina se plaća prema mjestu i prema razredu djelatnosti. Najveći mogući koeficijent je 0,16150 na ukupno ostvarene prihode. Što na tri milijuna kuna ostvarenih prihoda predstavlja skoro 5 tisuća kuna opterećenja za tvrtku. Ako se na vrijeme ne plati ili zaboravi prijaviti obračun, kazne se kreću između 500,00 do 5.000,00 kuna za prekršaj fizičkih osoba koje u propisanom roku ne plate članarinu. Novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 do 7.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba koja u propisanom roku ne plati članarinu. Dok se novčanom kaznom u iznosu od 500,00 do 2.000,00 kuna kažnjava odgovorna osoba u tvrtkama.
Većina turističkih zajednica potpuno beskorisna
No, problem predstavlja je što porezni obveznici nemaju u potpunosti transparentan pregled na što se njihov novac troši. Većina turističkih zajednica ne spada pod obveznike javne nabave zbog toga što im prihodi od proračuna ne prelaze pedeset posto svih prihoda. Drugi problem je taj što je u prošlosti bilo puno zamjerki na način na koji turističke zajednice troše novac. Ante Bajo iz Instituta za javne financije je kritizirao način na koji objavljuju financijske izvještaje. A neki angažmani su i šokirali javnost.
Velika većina novca od turističkih članarina ide gradskim i općinskom turističkim zajednicama. Tri posto ide i Poreznoj upravi zbog obračuna. Zajednice uglavnom imaju problem s financiranjem ako se radi o manjim općinama, koje se ne nalaze na obali. Tako naprimjer TZ Belišća ima prihod od 1.272.665,00 kn u 2017. godini. Od toga donacije iz proračuna iznose 1.188.989,00 kn. Ukupni rashodi iznose 1.321.912,00 kn. Od toga veliku većinu čine plaće i materijalni rashodi, poput nespomenutih usluga i rashoda. Velik udio imaju i najamnine. Za promidžbu, što bi trebala biti prva funkcija turističkih zajednica potrošeno je samo malo više od 40 tisuća kuna!
Drugi primjer je također TZ iz nerazvijene Hrvatske Kostajnice. Tako i ova turistička zajednica od ukupnog prihoda od 482.401,00 kn, veliku većinu ostvaruje iz proračuna. A od članarina uprihodi samo 40.507,00 kn. Što nije ni deset posto ukupnog broja. Od ukupnih rashoda 476.992,00 kn, samo 36.557,00 kn spada na promidžbu.
Ova dva primjera dokazuju kako je sustav turističkih zajednica u većini države neefikasan. Poduzetnicima se naplaćuje članarina, komplicira se rad i računovodstvenim servisima. Većina rashoda odlazi na plaće i materijalne rashode umjesto na promidžbu i sponzorstva događaja, čime se postavlja pitanje zašto se održava ovakav sustav turističkih zajednica?
תגובות