Search

Gradnja dvorana za potrebe Svjetskog rukometnog prvenstva u Hrvatskoj je zajedno s gradnjom autocesta jedan od simbola nezdravog rasta hrvatskog gospodarstva prije svjetske gospodarske krize koja je nakon 2008. godine “zapljusnula” i Hrvatsku.

Velika većina dvorana se nikad nije isplatila, a ovogodišnje organiziranje Europskog rukometnog prvenstva je pokazalo kako se repovi pri gradnji i upravljanju dvoranama u dva najveća grada vuču i do danas.

Splitska Spaladium Arena je posebna priča koja je postala jedan od najvećih problema svih gradskih vlasti od svoje izgradnje. U početku je bila predviđena gradnja i zgrade kraj dvorane koja bi se sastojala od poslovnih i trgovačkih prostora, a na temelju čega bi se financirao i konzorcij koji je trebao upravljati kompleksom. Od gradnje poslovnog tornja se odustalo, a gradnja nije ni u najavi. Tvrtka koja upravlja dvoranom je u stečaju, a dvorana se otvara samo u posebnim okolnostima i kod većih koncerata domaćih i regionalnih zvijezda. Pitanje upravljanja i financiranja dvorane nije riješeno ni do danas, a još se vode sporovi i arbitraže.

Jedna od prigoda za koju se Spaladium Arena otvorila je i Europsko rukometno prvenstvo, no problem u organizaciji je što se uz dvoranu nalazio ružna scena nikad završenog tornja. Zbog toga je Grad Split morao platiti dodatni reklamni pokrov kako se domaćini ne bi osramotili pred gostima.

Iz Grada Splita su za Slobodnu Dalmaciju potvrdili kako je sukladno organizacijskim zahtjevima Europske rukometne federacije, za provođenje domaćinstva prvenstva bilo potrebno prekriti nedovršeni dio fasade Spaladium Arene. Realizacija prekrivanja fasade prepuštena je Splitskom savezu sportova, kao krovnoj instanciji splitskog sporta, na jednak način kao što je bio slučaj prilikom organizacije Svjetskog rukometnog prvenstva 2009. godine, a realizacija je izvršena tako što je najam, montažu i demontažu skele obavila splitska tvrtka “Intergradnja” po cijeni od 50 kuna po četvornome metru.

“Integradnji je za kamufliranje plaćeno ukupno 150.000 kuna, platno kojim je prekrivena skela osigurala je slovenska tvrtka “Fibb sistemi” po cijeni od 8293,74 kune, dok je montažu platna obavio Obrt za građevinarstvo i usluge Split po cijeni od 15.000 kuna.

Dodatni trošak je bio i naknadno sanacija oštećenja platna koja je ukupno koštala otprilike 7500 kuna, što znači da je Grad morao platiti 200.000 kuna kako bi sanirao posljedice koje su ostavile prijašnje vlasti.

#gradsplit #spaladiumarena

Hebrangova 21/III

  • Facebook
  • YouTube

Žiro račun: HR7524840081107113155
OIB 31746760730