top of page
Search

ZAGREB, 3. kolovoza, 2016. – CENTAR ZA JAVNE POLITIKE I EKONOMSKE ANALIZE (CEA) i LIPA – UDRUGA POREZNIH OBVEZNIKA su pokrenuli projekt Politički kompas. Prikupljaju se podaci o preciznim ideološkim i svjetonazorskim stavovima političkih stranaka, prije svega o odnosu prema ekonomskoj slobodi.


Hrvatski slobodno tržišni think tank klaster je duboko uvjeren kako se stranke trebaju osloboditi prekomjernih rasprava o onome što se trenutno reklamira kao svjetonazorska i ideološka pitanja. U kojoj mjeri će Hrvatska biti ekonomski slobodna i konkurentna, utjecat će u konačnici na budućnost nas i naše djece. Stoga smo kreirali ovu tablicu za koju držimo da sadrži bitna pitanja čija rješenje će definirati našu budućnost.


Pitanja o stavovima su uvelike rađena prema metodologiji kanadskog Fraser Instituta za mjerenje ekonomske slobode. Pokrivena su najvažnija područja strukturnih reformi koja uključuju sve ključne segmente potrošnje javnog novca i poreza, odnos prema deficitu, pitanja inflacije i valute, upravljanje javnim sektorom te regulatornog okruženja za poslovanje.


Tablica koju je potrebno ispuniti poslana je svim relevantnim političkim strankama.


CEA i Lipa pozivaju stranke da službene odgovore dostave do 22. kolovoza 2016. na info@cea-policy.hr.


Odgovori su u pravilu 1 ILI 2, ovisno o tome podržava li stranka u izjavi stav prije (1) ili nakon (2) veznika “ILI” kod svake izjave. (1) znači ekonomski liberalni(ji) stav, a (2) ekonomski socijalistički(ji) stav ili status quo stav, dok (1,5) označava područje između. Ako stranka baš nema stav, može se ocijeniti sa (3), premda takav podataka nije preporučljiv i narušava rezultat.


Temeljem prikupljenih podataka izračunat će se politički rezultat svake stranke i u ocijeniti ideološku orijentaciju prema ekonomskoj slobodi.


Ukoliko do 22. Kolovoza 2016. CEA i Lipa ne dobiju odgovore (na određena ili sva pitanja), odgovore će samostalno procijeniti temeljem otvorenih izvora informacija (programi, medijske izjave i dr.).


Podaci će do kraja kolovoza 2016. biti komunicirani javnosti i medijima.


Dodatno, strankama je ponuđena mogućnost da na temelju navedenih pitanja procijene i definiraju svoju političku orijentaciju, pogotovo glede ekonomskih pitanja. Zanima nas vide li se u političkom spektru kao socijalisti, socijaldemokrati, liberalni demokrati, liberalni konzervativci ili kršćanski demokrati/konzervativci ili možda u nekom drugom dijelu tog spektra. Stranke se mole da svoju poziciju (naziv stranke) unesu u koordinatni sustav na listu “Političke koordinate” gdje su opisane pozicije ključnih političkih ideologija.


Vrijeme je da stranke precizno definiraju svoje ideologije, da se drže načela kroz konkretna pitanja u stavovima i mogućoj provedbi. Javnost je zasićena općenitim stavovima po kojima su gotovo sve stranke iste. Hrvatsko društvo je, po nama, dovoljno politički sazrelo da može i želi prihvatiti jasniju diferencijaciju političkih stranaka po sudbinski važnim temama za budućnost zemlje.


CENTAR ZA JAVNE POLITIKE I EKONOMSKE ANALIZE (CEA) i LIPA – UDRUGA POREZNIH OBVEZNIKA spremni su pružiti podršku strankama u definiranju programa usmjerenih na strukturne reforme i ekonomske slobode, sukladno smjernicama za javne politike koje su objavljene na stranicama CEA i Lipa.



Političke ideološke orijentacije


POTROŠNJA DRŽAVE

  • Svake godine snižavati rashode državnog proračuna za minimalno 1 – 2% ILI zadržati okvirno isti iznos

  • Treba ILI ne treba smanjivati udio javne potrošnje u BDP-u

  • Rashodi za plaće, mirovine i zdravstvo ne smiju ILI smiju biti zadnja “linija obrane”

  • Središnja država treba ILI ne treba smanjivati broj državnih službenika

  • Svake godine snižavati subvencije i potpore ILI zadržati okvirno isti iznos

  • Država treba ILI ne treba potaknuti smanjenje broja županija i prepuštanje općina i gradova samofinanciranju, bez dotacija

  • Sniziti ILI zadržati subvencije poljoprivredi

  • Ukinuti ILI zadržati subvencije državnoj željeznici i prometnom sektoru

  • Investicije u većoj mjeri financirati iz privatnih izvora ILI zadržati postojeću strukturu javnog financiranja investicija

  • Treba ILI ne treba snižavati udio javnih investicija u ukupnim investicijama

  • Istraživanje, razvoj i inovacije u većoj mjeri financirati iz privatnih izvora ILI zadržati postojeću strukturu javnog financiranja

  • Svake godine snižavati troškove prijevremenih i povlaštenih umirovljenika ILI zadržati okvirno isti iznos

  • Svake godine snižavati troškove javne bolničke mreže, nabave lijekova ILI zadržati okvirno isti iznos troškova

  • Snižavati rashode za socijalne naknade nezaposlenima ILI zadržati okvirno isti iznos

POREZI

  • Porez na dohodak u cijelosti prepustiti kao prihod lokalnoj i regionalnoj upravi ILI zadržati dio središnjih državnih prihoda

  • Ukinuti ILI zadržati najvišu poreznu stopu na dohodak od 40%

  • Uvesti jedinstvenu (proporcionalnu) stopu na dohodak ILI zadržati progresivne granične stope

  • Stopu poreza na dobit sniziti ILI zadržati postojeću stopu

  • Ukinuti ILI zadržati porez na dividendu

  • Ukinuti ILI zadržati porez na kapitalnu dobit

  • Ukidanje carina je pozitivno ILI nije pozitivno zbog liberalizacije tržišta roba i gubitka proračunskih prihoda

  • Ne uvesti ILI uvesti jedinstveni porez na nekretnine (umjesto postojećih nekoliko oblika oporezivanja nekretnina)

  • Sniziti ILI zadržati stopu poreza na dodanu vrijednost

  • Ojačati drugi mirovinski stup ILI zadržati doprinos na sadašnjih 5%

  • Ne pokušavati ILI pokušavati uvoditi “zelene” eko-poreze

  • Ne podržati ILI podržati uvođenje poreza na financijske transakcije na razini EU

  • Prekinuti uvođenje novih poreznih opterećenja ILI uvoditi porezna opterećenja u bilo kojem obliku ako treba pokrivati deficit

DEFICIT I JAVNI DUG

  • Udio godišnjeg deficita opće države u BDP-u treba snižavati prema 0% ILI zadržavati na okvirno 2-3% i više

  • Udio javnog duga u BDP-u treba konstantno snižavati ILI je rast javnog duga dopušten zbog socijalnih i razvojnih izazova

  • EU pravila fiskalne discipline i štednje su dobra kontrola fiskalne stabilnost država članica ILI predstavljaju rizik za gospodarski rast

  • Hrvatski porezni obveznici ne trebaju ILI trebaju biti odgovorni za eventualno spašavanje posrnulih EU gospodarstava od bankrota

NOVAC

  • Zadržati valutu stabilnom zbog suzbijanja inflacije ILI tiskati novac zbog poticanja izvoza

  • Država ne smije ILI smije pokušavati ograničavati kamatne stope na kredite

  • Štednju ne treba destimulirati premda to kratkoročno ne pridonosi rast BDP-a ILI država treba proaktivno poticati potrošnju

UPRAVLJANJE

  • Uvesti vaučere u obrazovni i zdravstveni sustav radi poticanja kompetitivnosti ILI zadržati postojeći sustav financiranja

  • Upravljanje autocestama koncesijski ugovarati s privatnim sektorom ILI zadržati postojeće državno upravljanje

  • Privatizirati što više ILI što manje poduzeća u kojima država ima vlasnički udio

  • Privatizirati ILI ne privatizirati poduzeća u energetskom sektoru (izuzev elektrodistribucijske mreže)

  • Privatizirati ILI ne privatizirati što više poljoprivrednih zemljišta

  • Privatizirati ILI ne privatizirati što više nekretnina u kojima država ima vlasnički udio

  • Što više javnih usluga ugovarati kroz outsourcing ILI zadržati trenutno stanje

  • Smanjiti udio državnog teritorija koji je zaštićen od gradnje i investicija ILI zadržati postojeći postotak zaštite

  • U slučajevima velikog proračunskog deficita država ne smije ILI smije uzeti sadašnja ili buduća sredstva iz II. mirovinskog stupa

  • Provesti temeljitu reformu javnog sektora uvođenjem mjerljivih kvantitativnih kriterija ocjenjivanja što uključuje i ocjene od strane korisnika usluga (građana, poslovnog sektora, pacijenata, studenata), kroz kompletnu hijerarhiju ILI reformu pretežno temeljiti na mjerama bolje organizacije i edukacije zaposlenika, uz postojeći sustav ocjenjivanja

REGULATIVA

  • Država treba što manje ILI što više regulirati uvjete poslovanja poduzetnika

  • Država treba ILI ne treba provoditi smanjenje administrativnih troškova poslovanja, raznih zahtjeva i dozvola

  • Država treba ILI ne treba nastaviti s liberalizacijom tržišta usluga

  • Osnivanje poduzeća treba ILI ne treba biti oslobođeno javnobilježničke ovjere

  • Država treba smanjivati ILI zadržavati necarinske (administrativne) prepreke slobodnoj trgovini

  • Država ne smije ILI smije pokušavati ograničiti slobodan uvoz roba i usluga, kako bi smanjila vanjskotrgovinski deficit

  • Pojednostaviti uvjete zapošljavanja inozemnih stručnjaka ILI zadržati postojeća ograničenja

  • Ukinuti što više ograničenja na otpuštanje i zapošljavanje radnika ILI zadržati postojeću regulativu iz Zakona o radu

  • Snižavati obveze poslodavaca na otpremnine ILI zadržati postojeće obveze

  • Ukinuti/sniziti ILI zadržati zakonski propisanu minimalnu plaću

  • Prava zaposlenih u javnom sektoru regulirati Zakonom o radu ILI kolektivnim ugovaranjem posebnih prava

  • Država ne treba ILI treba postavlja ograničenja za prodaju vlasništva nad nekretninom

  • Država ne smije ILI smije pokušavati ograničavati priljev investicija stranog kapitala

  • Slobodu kretanja kapitala ne treba ILI treba ograničavati

  • Kreditno tržište treba ILI ne treba snažno regulirati

  • Vojni rok treba biti dobrovoljan ILI obvezan

Commenti


POLITIČKI KOMPAS – javnost mora dobiti odgovore na stvarna pitanja

Ako ne želite više čitati o ovakvim slučajevima, potpišite peticiju za potpunu transparentnost svih javnih tijela i organizacija koje se financiraju novcem poreznih obveznika. Više o našim zahtjevima možete pročitati ovdje.

bottom of page