Ministar Marić je u par intervjua najavio smanjenje doprinosa za zapošljavanje i za zaštitu zdravlja na radu, a ostali doprinosi i porez na dohodak se najvjerojatnije ne bi mijenjali (osim eventualno porezne stope od 36% koja pogađa one s najvećim plaćama).
Na doprinos za zapošljavanje godinama su se bunili i poslodavci, te je u više navrata je bilo najavljeno i ukidanje. Ukidanje se nikada nije realiziralo, vjerojatno zbog otpora i u samom sustavu.
Doprinosom za zapošljavanje se financira rad Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), a doprinosom za zaštitu zdravlja na radu sufinancira se rad Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO).
Doprinos za zapošljavanje trenutno iznosi 1,7 posto na bruto plaću, a doprinos za zaštitu zdravlja na radu iznosi 0,5 posto na bruto plaću.
Novci od doprinosa troše se nenamjenski
Godišnje se od oba doprinosa prikupi oko 2,6 milijardi kuna godišnje. Od tog iznosa HZZO-u godišnje pripada oko pola milijarde kuna doprinosa za zaštitu zdravlja na radu. Prije nekoliko godina Državna revizija je upozorila kako se ta sredstva uzeta od poduzetnika i radnika troše nenamjenski. Revizori su tada preporučili da se visina doprinosa mora preispitati jer su znatno veći od evidentiranih izdataka u tu svrhu.
Nakon obavljene financijske revizije HZZO-a za 2012., u vezi s doprinosom za zaštitu zdravlja na radu Državni ured za reviziju je zaključio: “S obzirom na to da su odredbama Zakona o doprinosima i Zakona o obveznom osiguranju, te financijskim planom HZZO-a i državnim proračunom određene obveze za uplatu doprinosa i namjene za trošenje tako prikupljenih doprinosa, te da su uplaćeni doprinosi za 2011. i 2012. znatno veći od rashoda koji se financiraju navedenim doprinosima, Državni ured za reviziju predlaže, u dogovoru s Ministarstvom zdravlja, preispitati visinu stope doprinosa za slučaj ozljede na radu i profesionalne bolesti. Nalaže se rashode izvršavati prema namjenama i aktivnostima u skladu s odredbama Zakona o proračunu”.
Tim pitanjem se 2016. godine bavila i Marijana Bađun, znanstvenica s Instituta za javne financije.
I njeni nalazi su sugerirali da ima mjesta za preispitivanje visine tog doprinosa. Za zdravstvenu zaštitu i naknade plaća vezane uz ozljede na radu i profesionalne bolesti 2015. godine je potrošeno 247 milijuna kuna (168 mil. za naknade plaća i 79 mil. za zdravstvenu zaštitu). Te godine je od doprinosa naplaćeno oko 580 milijuna kuna, što predstavlja ogroman višak sredstava koji se nepotrebno uzima poslodavcima. Prema njenom istraživanju proizlazi da je u razdoblju od 2011. do 2015. godine iznos uplaćenog doprinosa bio veći od iznosa utrošenog na ozlijeđene radnike, godišnje, oko 300 milijuna kuna, te nije bio trošen namjenski.
Nezaposlenost je pala, a rashodi HZZ-a ostali isti?
Dakle, postojali su opravdani razlozi za smanjivanje ovog doprinosa godinama unazad.
Slična stvar je i s doprinosom za zapošljavanje. Već godinama se nezaposlenost smanjuje, a novac iz Europskih socijalnih fondova se znatno povećao. Postavlja se pitanje treba li u toj mjeri snažnije financirati stručna osposobljavanja, samozapošljavanja i razne druge aktivnosti poput javnih radova, dok u isto vrijeme poslodavci ne mogu popuniti otvorena radna mjesta, a istovremeno 1,5 % na bruto plaću.
Otvara se i pitanje usklađivanja broja zaposlenih u HZZ-u, obzirom na novonastalu situaciju smanjene nezaposlenosti. Ukupni rashodi Hrvatskog zavoda za zapošljavanje za 2017. godinu iznosili su 2.162.605.435 kuna, a od toga više od 210 milijuna kuna iznose rashodi za plaće zaposlenika, te materijalni rashodi poput intelektualnih troškova, troškova promidžbe, el. energije itd.
Comentarios