Vlada je na današnjoj sjednici predstavila prijedlog proračuna za 2015. godinu. Način kako je proračun predstavljen razotkriva aroganciju i nesposobnost naše administracije koja brojke iz temeljnog državnog dokumenta predstavlja na način koji stručnoj i široj javnosti nije jasan.

Glavni uzrok je izdvajanje HZZO-a iz državne riznice. Izdvajanje je napravljeno na netransparentan način. Dio HZZO-a je izdvojen, dio nije, zbog toga je povećana masa plaća u državnom proračunu koja je tako postala neusporediva s ranijim godinama. Stoga ne možemo znati što administracija stvarno namjerava s plaćama, a nejasne su i stavke materijalnih rashoda. Čak je i za subvencije predviđen rast za oko 6%.

Osim toga, brojke za 2014. koje se prikazuju u vladinim dokumentima nisu brojke iz zadnjeg rebalansa, nego brojke iz prvog rebalansa, koje nisu realne, pa je i svaka usporedba 2015. i 2014. iz vladinih dokumenata posve nerealna. Upozoravamo na tri primjera irelevantnih brojki:

1. Prihodi od poreza na robu i usluge (u čemu je najvažniji PDV)

Vlada u 2015. planira naplatiti 55,9 mlrd KN ili 0,4% više nego u 2014., kada je trebala naplatiti 55,7 mlrd kuna. Međutim, i sama Vlada više ne očekuje naplatiti 55,7 mlrd kuna u ovoj godini, jer je nedavno usvojenim rebalansom predvidjela naplatiti 54,9 mlrd KN. To znači da vlada zapravo ne očekuje povećanje za 0,4%, kao što piše u dokumentima s datumom 13.11., nego za čak 1,9%. Odakle toliki vladin optimizam? Nema ni riječi obrazloženja.

2. Prihod od transfera od tijela EU

Na prihodnoj strani predviđa se veliko povećanje korištenja sredstava od EU fondova: 7,2 mlrd kuna 2015. naspram 4,2 mlrd 2014. Međutim, vlada je prije nekoliko dana rebalansom utvrdila nemogućnost da se ove godine iskoristi 4,2 mlrd. Realnija brojka iz rebalansa iznosi 3 mlrd kuna, a pitanje je hoće li i toliko biti povučeno. Kako Hrvatska u proračun EU uplaćuje više od 3 mlrd kuna, to kao prvo znači da će Hrvatska ove godine biti neto financijer proračuna Europske unije zbog nesposobnosti naše administracije da pripremi projekte koji bi vrijedili više od kvote koju hrvatski porezni obveznici uplaćuju u proračun EU. Drugo, s ozbirom da ćemo ove godine povući između 2,5 i 3 mlrd kuna EU sredstava, postavlja se pitanje na čemu se zasniva vladin optimizam da bi se taj iznos u idućoj godini mogao više nego udvostručiti?

3. Prihodi od doprinosa

Upozoravamo saborske zastupnike i javnost da hrvatska vlada kao prihod bilježi prijenos imovine mirovinskih osiguranika po posebnim propisima (policajci i sl.) iz fondova drugog stupa u proračun, što je u 2014. iznosilo oko 3, a 2015. će iznositi oko 2 milijarde kuna. Nakon toga će taj “prihod” nestati, jer suštinski i nije riječ o prihodu, odnosno priljevu u proračun, nego o računovodstvenoj operaciji. Stoga su stvarni prihodi države mnogo manji, a deficiti veći, od onoga što se vidi u državnom knjigovodstvu.

Prema tome, smatramo da su u proračun na prihodnoj strani ugrađene i neke iluzije, a rashodna strana je ionako nečitljiva zbog spomenutih metodoloških problema. Zbog toga brojke o ukupnim rashodima i deficitu treba ocijeniti kao irelevantne. U svakoj normalnoj demokratskoj zemlji ovakav proračun nikada ne bi došao na vladu, a ako bi slučajno došao, bio bi odbijen, na vladi, ili u parlamentu. Stoga pozivamo saborske zastupnike i javnost da odbace ovakav način predstavljanja temeljnih financijskih dokumenata države i od vlade zahtijevaju više financijske i demokratske standarde. Također podsjećamo da Hrvatska nastavlja eklatantno kršiti limite na deficit proračuna, koje je nedavno usuglasila s Europskom komisijom, te da hrvatski javni dug i prema službenim statistikama postaje najveći javni dug u postotku BDP-a među bivšim socijalističkim zemljama. Naivno je misliti da takva financijska neodgovornost neće imati ozbiljne posljedice.