Hrvatska ima dugu povijest propadanja i skupe sanacije banaka. Među njima su najpoznatiji slučajevi iz 90-ih. Zadnjih desetak godina sanirano je i propalo više banaka. Među njima je zanimljiv posebno i slučaj Jadranske Banke.
Jadranska banka je banka središtem u Šibeniku i izuzetno je važna za lokalnu ekonomiju ovog dalmatinskog grada. Važna je također i za ekonomiju cijele županije. No, ta banka je više puta upadala u ogromne probleme.
Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka pokrenula je u listopadu 2015. godine sanaciju Jadranske banke. Gubici banke pokriveni su iz sanacijskog fonda, pisao je Šibenik In. Nad bankom otvoren je sanacijski postupak jer je Hrvatska narodna banka tada utvrdila da šibenska banka propada. Neovisnu procjena imovine i obveza banke odradila je konzultantska tvrtka Deloitte. Deloitte je procijenio je da je Jadranska banka bila u gubitku čak 846 milijuna kuna.
Umjesto stečaja HNB je predložio sanaciju jer su od ukupnog depozita od 2,1 milijardu kuna, čak 1,9 milijardi bili depoziti građana. Da je nad bankom proglašen stečaj, Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka morala bi isplatiti oko 1,5 milijardu kuna štedišama. Stoga je za državu jeftinije bilo sanirati banku nego nad njom provesti stečaj.
Lokalne tvrtke prisilno postale dioničari
Najveći problem u sanaciji je bio taj što su svi depoziti i obveze koje ne podliježu osiguranju pretvoreni u novi temeljni kapital. Upravo to se dogodilo nekim ustanovama, poput Narodne knjižnice i čitaonice Murter. Slično se dogodilo i s dionicama šibenskog Vodovoda. Vodovod je za pet milijuna kuna kupio dionice zbog sudjelovanja u dokapitalizaciji Jadranske banke. Neki su spominjali i iznose puno veće od pet milijuna kuna, koje je izgubio Vodovod zbog pretvaranja dionica u temeljni kapital. Izgubili nisu samo Šibenčani, već i građani Primoštena, Skradina, Drniša i drugih mjesta u Šibensko-kninskoj županiji. Novac je zaplijenjen i od gradskih tvrtki i institucija među kojima su i vrtići i Gradska knjižnica Juraj Šižgorić te niz drugih.
Nakon provedene sanacije, Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banka objavila je javni poziv za iskazivanje interesa za kupnju Jadranske banke iz Šibenika za 50 milijuna kuna. No otkrilo se da je u postupku sanacije ta mala banka opterećena ogromnim gubicima kreditirala Agrokor (eskontom mjenica).
Naime, u razdoblju od prosinca 2015. do prosinca 2016. Jadranska je banka plasirala Agrokoru 52 milijuna kuna (koliki je i temeljni kapital banke!) za mjenice koje je izdao Konzum uz eskontnu stopu od 7,6 posto. Iako kredit nije vraćen, a morao se podmiriti do kraja 2016. godine, Jadranska je banka na kraju prošle godine ponovno odobrila Todoriću otkup 52 milijuna kuna mjenica uz eskont, s rokom povrata do kraja 2017. godine!
Uhićenja i suspenzije bivših direktora Jadranske banke
Nakon što se to saznalo, uslijedile su suspenzije trojice zaposlenika banke. Među njima predsanacijskom predsjedniku Uprave banke Ivici Džapi te Mladenu Lučevu i Radi Stupinu.
Još su neki bivši upravitelji ove banke došli pod sumnju. Tako su uhićena trojica bivših članova Uprave Jadranske banke, Ivo Šinko (70), Mirko Goreta (46) i Marija Trlaja (57). Šibenska policija ih sumnjiči za zlouporabu povjerenja u gospodarskom kriminalu. Čakovečkog poduzetnika Nikolu Žnidarića (67) se sumnjiči za poticanje na počinjenje tog kaznenog djela.
PU Šibensko-kninska u srijedu je priopćila kako je kriminalističkim istraživanjem utvrdila da su osumnjičeni kao članovi uprave Jadranske banke, i to Šinko kao predsjednik Uprave, Trlaja kao njegova zamjenica te Goreta kao član Uprave, na poticaj Žnidarića kao odgovorne osobe čakovečke tvrtke odobrili isplatu dva nenamjenska kredita i jednog faktoringa prema toj tvrtki u iznosu od oko 35,3 milijuna kuna.
Zanimljivo je da je Ivo Šinko 2007. godine dobio nagradu britanskog magazina Finance Central Europe za najboljeg hrvatskog bankara godine!
Коментари