Dosadašnji slučajevi iz Crne knjige pokazali su kako među najvećim problemima u Hrvatskoj spadaju stanovi. Tisuće stanova u državnom vlasništvu tako nisu bili pravilno evidentirani, stanoprimci nisu plaćali stanarine, a nitko ih nije ni tužio. Slična situacija je i sa stanovima u vlasništvu MORH-a. Drugi slučaj pokazao je kako Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama kupuje stanove po cijeloj Hrvatskoj, a da nitko ne zna o kojim se stanovima radi, po kojim se uvjetima kupuju i koliko koštaju.
Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama je junak i drugih priča. Tako Agencija već skoro dva desetljeća kupuje i prodaje stanove u programu poticanje stanogradnje. Po podacima same agencije do 31. prosinca 2017. godine, izgrađeno je po ovom programu ukupno 8.035 stanova u 238 građevina. Ukupna vrijednost investicija iznosi 4.157.265.849,93 kuna od čega je 1.075.939.805,04 kuna poticajnih sredstava Republike Hrvatske.
POS je po svom obimu jedna od većih socijalnih mjera u Hrvatskoj, koja će vjerojatno trajati još dugi niz godina.
Program poticane stanogradnje prvenstveno je i pokrenut zbog omogućavanja stjecanja vlasništva nad nekretninom dijelu građana koji to nije mogao ostvariti po tržišnim cijenama. Tome svjedoči i uvjeti potrebni za dobivanje stana koji glase: “Pravo na kupnju stana iz Programa POS-a imaju svi građani – državljani Republike Hrvatske, a prednost na kupnju imaju osobe koje prvi put stječu nekretninu i nemaju odgovarajuće riješeno stambeno pitanje, tj. nemaju u vlasništvu stambeni prostor koji je primjereno opremljen komunalnom infrastrukturom (voda, kanalizacija) i ne udovoljava higijensko-tehničkim uvjetima za zdravo stanovanje, veličine oko 35 četvornih metara korisne površine stana za jednu osobu, odnosno za svaku sljedeću još oko deset četvornih metara.”
Uvjeti kupnje stana znatno su povoljniji od kupnje stanova po tržišnim cijenama. Tako je prosječna kamata oko 3,3 posto, na rok otplate od 30 + 1 godina počeka bez jamaca. Prvih 15 do 20 godina otplaćujete kredit poslovnoj banci, a maksimalna kamata (promjenjiva) može biti od 3,8 do 5 posto.
Maksimalna (najviša) cijena četvornog metra stana iznosi 1125,66 eura/ četvorni metar NKP-a, što je znatno manje nego kod kupnje stanova po uobičajenim cijenama na tržištu.
Svih ovih godina događalo se više spornih, pa i skandaloznih slučajeva upravljanja sagrađenim stanovima. Prvo je RTL 2015. godine pisao kako oni koji imaju više novca kupuju jeftinije POS stanove, a onda ih skuplje preprodaju ili iznajmljuju.
Sličan primjer se događao u više navrata prošle godine, ali i ove godine. Tako je Slobodna Dalmacija prošle godine pisala kako se događaju velike prevare među sagrađenim stanovima na Kili. Pojedinci koji su kupili POS-ove stanove na Kili te iste stanove su odmah iznajmljivali ili prodavali, što znači da im ti stanovi nisu ni trebali. Bilo je i onih koji su te nove kvadrate renovirali čim su se uselili i uređivali ih skupim namještajem.
Ove godine također se pisalo kakva je takva praksa nastavljena, a apeli siromašnijih građana za većom kontrolom dodjele POS-ovih stanova nisu urodili plodom.
Glas Istre je prije nekoliko dana pisao kako se iste stvari događaju i u Istri, a u iznajmljivanje stanova kao apartmana uključeni su i neki političari.
Zanimljiv primjer dolazi iz Umaga, gdje je jedan od POS-ovih stanova u Ulici 154. brigade Hrvatske vojske u vlasništvu supruge pročelnika Ureda gradonačelnika Grada Umaga Diega Bankovića. Bankovići iznajmljuju apartman turistima posebno su osjetljivi u zaštiti komfora svojih gostiju do te mjere da je Diego Banković prije nekoliko dana tjerao djecu stanara koja su se igrala ispred zgrade u prijetio im da će zvati policiju, piše istarski dnevnik.
Na kraju dodaju kako je paradoksalno to što taj isti Banković, kao gradski dužnosnik, sudjeluje u određivanju uvjeta, mjerila i postupka za kupnju stanova iz programa POS-a.
Comments