Zdravstveni sustav više od dva desetljeća predstavlja uz mirovinski sustav najveće potencijalne “bombe” za hrvatski proračun. Iako se godišnje troše milijarde kuna na zdravstveni sektor, gotovo svaki par godina “ulupavaju” se dodatne milijarde kuna u sanacije i planove štednje.
Nakon svake sanacije u vrlo kratkom roku dug se po pravilu poveća, pa je nakon par godine potrebna nova sanacija. Gotovo svaka ideja o nekom alternativnom modelu financiranja i upravljanja hrvatskim zdravstvom bude prihvaćena na “na nož” od velikog broja interesnih grupa u društvu.
Jedan od glavnih razloga lošeg poslovanja hrvatskih bolnica otkriven je u analizima broja zaposlenih. Tako se otkrilo kako u Hrvatskoj posluju 32 bolnice gdje ukupno radi 42.903 osobe od čega je zdravstvenih djelatnika s visokom stručnom spremom, odnosno liječnika 9106. Splitska bolnica, primjerice, ima ukupno 502 zaposlena više od riječkog KBC-a koji pak zapošljava tehničkih radnika niže stručne spreme više nego što ih ima najveća bolnica u zemlji, odnosno zagrebačko Rebro.
U riječkom KBC-u radi 631 liječnik i 471 djelatnik tehničke niže spreme, a isto ih je toliko zaposleno i u Vinogradskoj. Kad se uspoređuje s ostalim bolnicama, osim Rebra, najviše je zaposlenih u Vinogradskoj gdje je u odnosu na bolnice drugog ranga najviše administrativno-tehničkog osoblja. U nekim manjim bolnicama broj tehničkog i administrativnog osoblja premašuje broj zaposlenih liječnika. Tako su u Sisku zaposlena 203 liječnika, a 278 zaposlenih je u administrativno-tehničkoj službi. Slično je i u bolnicama u Varaždinu, Slavonskom Brodu, Puli…
Večernji list je pisao kako je sveukupno, prema obrazovanoj struku, u 32 analizirane bolnice broj zdravstvenih djelatnika tri puta više nego nezdravstvenog osoblja, ali u tu kvalifikaciju spadaju i medicinske sestre, tehničari i zdravstveni suradnici. Ukupan broj zaposlenih u popratnim službama je 9861 zaposlenih.
Kad bi se provela najosnovnija reorganizacija bolnice moglo bi se uštedjeti oko 40 milijuna kuna, a područja racionalizacija mogu biti zaštitarska služba, služba za pranje rublja, čišćenja, administrativne i tehničke službe po bolnicama.
Comments