Udruga poreznih obveznika Lipa smatra da bi u najavljenoj Vladinoj mini-poreznoj reformi, ključnu ulogu trebalo imati rasterećenje plaća.

Prema javno dostupnim informacijama, Vlada i Ministarstvo financija pripremaju novu poreznu reformu koja bi trebala krenuti od početka slijedeće godine.

Udruga poreznih obveznika Lipa kontinuirano se zalaže za manje porezno opterećenje te podržava tu inicijativu.

Lipa je svim svojim aktivnostima, kroz četiri godine postojanja, pokazala koliko važnim smatra provedbu predugo odgađanih reformi. Jedna od kolateralnih posljedica tih odgađanja je masovni odliv najproduktivnijeg dijela radno aktivnog stanovništva.

Kako je provođenje strukturnih reformi dugotrajan proces skopčan sa znatnim otporima, nužno je poduzeti neke mjere koje će dati brže učinke. Jedina mjera koja spada u tu kategoriju te zadovoljava nekoliko kriterija  – brzina provedbe, suglasnost gotovo cijele javnosti te postojanje dobro proučenih presedana u zemljama sličnih Hrvatskoj po najvećem broju mjerljivih kriterija, je smanjenje porezne presije u području plaća.

Iako je izmjenama u poreznom sustavu koje su stupile na snagu 1.1.2017. ta porezna presije donekle smanjena, ipak, u usporedbi s nama sličnim ekonomijama srednje i istočne Europe koje su sve odreda uvele tzv. „flat rate“, ta presija je znatno i neopravdano viša, što se može vidjeti u slijedećoj tablici koja prikazuje reforme provedene u tim zemljama:

Kao što se vidi iz gornje tablice, golema većina nama sličnih država (prema ekonomskom razvoju) već je davno smanjila taj porez te je uvela „flat rate“, odnosno jedinstvenu stopu poreza na dohodak a iskustva su svugdje pozitivna. Do pada prihoda nije došlo, što najbolje ilustrira dobro proučeni primjer Rusije gdje je uvođenje jedinstvene stope od 13% dovelo do porasta prihoda od poreza na dohodak od čak 26%!

Svježe objavljeni podaci Fine o financijskim rezultatima poduzetnika za 2017. godinu pokazuju da je ukupan trošak rada povećan za visokih 8,5%, a masa isplaćenih neto plaća za čak 10,4%. To znači da je i prikupljeni porez na dohodak (kao i prirez i doprinosi) porastao za tih 10,4%. A to nam govori da je upravo sad pravi trenutak da se porezna presija na plaće konačno sreže.

Drugim riječima, ako se Vlada i Ministarstvo financija odluče za poreznu reformu, apsolutni prioritet bi trebala imati reforma poreza na dohodak. Također, ne postoji razlog da se ne ukinu posve nepotrebni pridruženi porezi za zapošljavanje i ozljede na radu, pogotovo u uvjetima u kojima su broj nezaposlenih kao i troškovi za ozljede na radu u neprestanom padu.