Porezni obveznici protiv nacionalizacije INA-e

Udruga poreznih obveznika Lipa protivi se planovima Vlade da otkupi MOL-ov udjel u INA-i. Radi se o ekstremno skupom i riskantnom potezu, koji će gotovo sigurno destabilizirati javne financije, a iza kojeg se ne vidi jasan plan i strategija „što dalje“. Također, radi se o radikalnom koraku unazad na putu transformacije hrvatske ekonomije iz centralno-planske, državno kontrolirane u modernu tržišnu ekonomiju.

Prvo, zabrinjava lakoća i brzina s kojom se Vlada odlučila na ovako radikalan korak, angažiranje procijenjenih 2-3 milijarde eura (15-20 milijardi kuna), u situaciji u kojoj su se hrvatske javne financije tek počele lagano stabilizirati nakon godina ekonomske krize i rasta javnog duga. Radi se o jednokratnom trošku na razini 4 do 5 godišnjih deficita proračuna, u trenutku kad Hrvatsku očekuju i mnogi drugi fiskalni izazovi, poput rješenja tužbi u slučaju konverzije kredita u švicarskim francima, refinanciranje dugova cestogradnje, ogromnih potreba za refinanciranjem dospjelog duga sljedeće godine i tako dalje. Sve se to događa u izuzetno nepovoljnom trenutku kad je izvjesno da nas čeka rast kamatnih stopa u svijetu (na što je Vladu upozorila i Hrvatska narodna banka).

Nema načina da ta transakcija, ukoliko se provede, ne ostavi traga na hrvatske javne financije, i da konačni ceh – po običaju – ne plate hrvatski porezni obveznici.

Drugo, Vlada nije ni pokušala dokazati po čemu je INA strateška kompanija, niti na koji način se moguće preuzimanje uklapa u buduće energetske strateške planove. Drugim riječima, na koji način će se novac uložen u nacionalizaciju INA-e, vratiti hrvatskom društvu i poreznim obveznicima. Dakle, nije javnosti ponudila ono što je elementarno u poslovnim transakcijama ove vrste, a to je – što građani, koji će financirati ovu riskantnu operaciju, mogu očekivati za uzvrat. Što je točno očekivana korist za društvo i koja je šansa da se ona i ostvari.

Treće, opravdana je bojazan poreznih obveznika da će jednom kad INA opet postane „naša“, njome ponovno početi upravljati na način na koji se upravlja drugim „našim“ kompanijama – drugim strateškim (i nestrateškim) kompanijama u državnom vlasništvu. Podsjetimo, hrvatska država je vlasnik udjela u preko 1400 trgovačkih društava, i istraživanja su pokazala da su ona u prosjeku 30 posto manje efikasna u odnosu na slična društva kojima upravljaju privatni vlasnici. Postoji veliki rizik da će INA postati samo još jedan poligon za politička kadroviranja, prikrivanje neefikasnosti i socijalizaciju gubitaka kroz povlašteni položaj na tržištu, te bezidejno upravljanje karakteristično za SVE državne kompanije.

Da rezimiramo, nacionalizacija INA-e korak je unazad u smislu pretvaranja Hrvatske u modernu tržišnu ekonomiju, vodi u povećanje javnog duga, a bez jasnog plana, riskantna je i povećava ulogu neefikasne države u ekonomiji.

Vlada odustala od štednje

Podržavamo Vladu u nastojanjima da deficit drži na razini 1,7% BDP-a, vodi računa o smanjenju udjela javnog duga u BDP-u, te nastojanjima da poreznom reformom rastereti rad i poduzetništvo.

Međutim, propuštena je prilika da se deficit i javni dug dodatno smanje, fiskalno konzervativnijim pristupom: zamrzavanjem rashodne strane proračuna i prodajom državne imovine.

Vlada se oslanja na optimističan scenarij rasta BDP-a od 3,2% i povlačenje sredstava iz EU, u sasvim nesigurnom domaćem i globalnom okruženju. Bilo kakav poremećaj može narušiti krhku ravnotežu u koju su postavljeni deficit, javni dug, rashodi i prihodi proračuna, te uspješnost hrvatskog gospodarstva.

Lipa se protivi:

  • Uvođenju poreza na prvu nekretninu (unatoč uvođenju neobične subvencije kamata na stambene kredite mladima do 45-te godine života)
  • Uvođenju poreza na nekretnine od 1.1.2018.
  • Uvođenje obvezne minimalne bruto plaće za direktore poduzeća što će mnogim malim poduzećima u potpunosti poništiti efekt smanjenja poreza na dobit i natjerati na zatvaranje
  • Uvođenju poreza od 54% građanima koji ne mogu dokazati porijeklo svoje imovine, niti su za nju platili poreze, čime im ostaje 46% imovine nepoznatog podrijetla (Vlada mora voditi računa da smo svi jednaki pred Ustavom)
  • Rastu duga zdravstva
  • Rastu mase javnih plaća,
  • te potencijalnom rastu troškova koji slijedi iz najava nekih zakona, stečenih prava interesnih skupina i sl…

Od Vlade očekujemo što hitnije provođenje svih neophodnih reformi (javne uprave, školstva, pravosuđa, zdravstvenog i mirovinskog sustava) kako bismo dugoročno postavili zdrave temelje gospodarstvu i digli se s gospodarskog dna EU, gdje je iza nas još jedino Bugarska, te zaustavili trend iseljavanja i izvjesnu demografsku katastrofu. Također očekujemo brže i odlučnije smanjenje parafiskalnih nameta, raznih administrativnih tereta te primjeren (a ne represivan) tretman poreznih tijela prema građanima i poduzetnicima.

U trenutačnim okolnostima pravne i porezne nesigurnosti nismo u stanju privući investicije u dovoljnoj mjeri, korigirati kreditni rejting niti zadržati mlade i perspektivne kadrove, što nas stavlja u okvire očekivanja EK o dugoročnim šansama za rast BDP-a od maksimalno 1%. 

CEA - Lipa politički kompas infografika

Politički kompas – kako se stranke odnose prema ekonomskoj slobodi?

Politički kompas nas informira kako se stranke odnose prema ekonomskoj slobodi. Zato su Centar za javne politike i ekonomske analize te Lipa – udruga poreznih obveznika poslali poziv političkim opcijama da ispune Politički kompas. Sve političke opcije su mogle ocijeniti svoje stavove gdje postoje jasne alternative za smjer javne politike i odnos prema ekonomskoj slobodi. To su učinili Pametno, HKS, BM365 i Most. HDZ i Narodna koalicija (SDP, HNS, HSS, HSU) nisu dostavili odgovore. CEA i Lipa su potom provjerile sukladnost dostavljenih odgovora političkih opcija u odnosu na programe i stavove (kao i iskustva vladanja), ne samo za opcije koje nisu dostavile odgovore, već i za sve ostale opcije. Političke opcije su grupirane ovisno o tome da li je program pojedinačni ili koalicijski.

Continue reading

lipa-politicka-orijentacija

POLITIČKI KOMPAS – javnost mora dobiti odgovore na stvarna pitanja

ZAGREB, 3. kolovoza, 2016. – CENTAR ZA JAVNE POLITIKE I EKONOMSKE ANALIZE (CEA) i LIPA – UDRUGA POREZNIH OBVEZNIKA su pokrenuli projekt Politički kompas. Prikupljaju se podaci o preciznim ideološkim i svjetonazorskim stavovima političkih stranaka, prije svega o odnosu prema ekonomskoj slobodi.

Hrvatski slobodno tržišni think tank klaster je duboko uvjeren kako se stranke trebaju osloboditi prekomjernih rasprava o onome što se trenutno reklamira kao svjetonazorska i ideološka pitanja. U kojoj mjeri će Hrvatska biti ekonomski slobodna i konkurentna, utjecat će u konačnici na budućnost nas i naše djece. Stoga smo kreirali ovu tablicu za koju držimo da sadrži bitna pitanja čija rješenje će definirati našu budućnost.

Pitanja o stavovima su uvelike rađena prema metodologiji kanadskog Fraser Instituta za mjerenje ekonomske slobode. Pokrivena su najvažnija područja strukturnih reformi koja uključuju sve ključne segmente potrošnje javnog novca i poreza, odnos prema deficitu, pitanja inflacije i valute, upravljanje javnim sektorom te regulatornog okruženja za poslovanje.

Tablica koju je potrebno ispuniti poslana je svim relevantnim političkim strankama.

CEA i Lipa pozivaju stranke da službene odgovore dostave do 22. kolovoza 2016. na info@cea-policy.hr.

Odgovori su u pravilu 1 ILI 2, ovisno o tome podržava li stranka u izjavi stav prije (1) ili nakon (2) veznika “ILI” kod svake izjave. (1) znači ekonomski liberalni(ji) stav, a (2) ekonomski socijalistički(ji) stav ili status quo stav, dok (1,5) označava područje između. Ako stranka baš nema stav, može se ocijeniti sa (3), premda takav podataka nije preporučljiv i narušava rezultat.

Temeljem prikupljenih podataka izračunat će se politički rezultat svake stranke i u ocijeniti ideološku orijentaciju prema ekonomskoj slobodi.

Ukoliko do 22. Kolovoza 2016. CEA i Lipa ne dobiju odgovore (na određena ili sva pitanja), odgovore će samostalno procijeniti temeljem otvorenih izvora informacija (programi, medijske izjave i dr.).

Podaci će do kraja kolovoza 2016. biti komunicirani javnosti i medijima.

Dodatno, strankama je ponuđena mogućnost da na temelju navedenih pitanja procijene i definiraju svoju političku orijentaciju, pogotovo glede ekonomskih pitanja. Zanima nas vide li se u političkom spektru kao socijalisti, socijaldemokrati, liberalni demokrati, liberalni konzervativci ili kršćanski demokrati/konzervativci ili možda u nekom drugom dijelu tog spektra. Stranke se mole da svoju poziciju (naziv stranke) unesu u koordinatni sustav na listu “Političke koordinate” gdje su opisane pozicije ključnih političkih ideologija.

Vrijeme je da stranke precizno definiraju svoje ideologije, da se drže načela kroz konkretna pitanja u stavovima i mogućoj provedbi. Javnost je zasićena općenitim stavovima po kojima su gotovo sve stranke iste. Hrvatsko društvo je, po nama, dovoljno politički sazrelo da može i želi prihvatiti jasniju diferencijaciju političkih stranaka po sudbinski važnim temama za budućnost zemlje.

CENTAR ZA JAVNE POLITIKE I EKONOMSKE ANALIZE (CEA) i LIPA – UDRUGA POREZNIH OBVEZNIKA spremni su pružiti podršku strankama u definiranju programa usmjerenih na strukturne reforme i ekonomske slobode, sukladno smjernicama za javne politike koje su objavljene na stranicama CEA i Lipa.

lipa-politicka-orijentacija

Pitanja:

CEA-Lipa Politicki kompas 2016

POTROŠNJA DRŽAVE
Svake godine snižavati rashode državnog proračuna za minimalno 1 – 2% ILI zadržati okvirno isti iznos
Treba ILI ne treba smanjivati udio javne potrošnje u BDP-u
Rashodi za plaće, mirovine i zdravstvo ne smiju ILI smiju biti zadnja “linija obrane”
Središnja država treba ILI ne treba smanjivati broj državnih službenika
Svake godine snižavati subvencije i potpore ILI zadržati okvirno isti iznos
Država treba ILI ne treba potaknuti smanjenje broja županija i prepuštanje općina i gradova samofinanciranju, bez dotacija
Sniziti ILI zadržati subvencije poljoprivredi
Ukinuti ILI zadržati subvencije državnoj željeznici i prometnom sektoru
Investicije u većoj mjeri financirati iz privatnih izvora ILI zadržati postojeću strukturu javnog financiranja investicija
Treba ILI ne treba snižavati udio javnih investicija u ukupnim investicijama
Istraživanje, razvoj i inovacije u većoj mjeri financirati iz privatnih izvora ILI zadržati postojeću strukturu javnog financiranja
Svake godine snižavati troškove prijevremenih i povlaštenih umirovljenika ILI zadržati okvirno isti iznos
Svake godine snižavati troškove javne bolničke mreže, nabave lijekova ILI zadržati okvirno isti iznos troškova
Snižavati rashode za socijalne naknade nezaposlenima ILI zadržati okvirno isti iznos
POREZI
Porez na dohodak u cijelosti prepustiti kao prihod lokalnoj i regionalnoj upravi ILI zadržati dio središnjih državnih prihoda
Ukinuti ILI zadržati najvišu poreznu stopu na dohodak od 40%
Uvesti jedinstvenu (proporcionalnu) stopu na dohodak ILI zadržati progresivne granične stope
Stopu poreza na dobit sniziti ILI zadržati postojeću stopu
Ukinuti ILI zadržati porez na dividendu
Ukinuti ILI zadržati porez na kapitalnu dobit
Ukidanje carina je pozitivno ILI nije pozitivno zbog liberalizacije tržišta roba i gubitka proračunskih prihoda
Ne uvesti ILI uvesti jedinstveni porez na nekretnine (umjesto postojećih nekoliko oblika oporezivanja nekretnina)
Sniziti ILI zadržati stopu poreza na dodanu vrijednost
Ojačati drugi mirovinski stup ILI zadržati doprinos na sadašnjih 5%
Ne pokušavati ILI pokušavati uvoditi “zelene” eko-poreze
Ne podržati ILI podržati uvođenje poreza na financijske transakcije na razini EU
Prekinuti uvođenje novih poreznih opterećenja ILI uvoditi porezna opterećenja u bilo kojem obliku ako treba pokrivati deficit
DEFICIT I JAVNI DUG
Udio godišnjeg deficita opće države u BDP-u treba snižavati prema 0% ILI zadržavati na okvirno 2-3% i više
Udio javnog duga u BDP-u treba konstantno snižavati ILI je rast javnog duga dopušten zbog socijalnih i razvojnih izazova
EU pravila fiskalne discipline i štednje su dobra kontrola fiskalne stabilnost država članica ILI predstavljaju rizik za gospodarski rast
Hrvatski porezni obveznici ne trebaju ILI trebaju biti odgovorni za eventualno spašavanje posrnulih EU gospodarstava od bankrota
NOVAC
Zadržati valutu stabilnom zbog suzbijanja inflacije ILI tiskati novac zbog poticanja izvoza
Država ne smije ILI smije pokušavati ograničavati kamatne stope na kredite
Štednju ne treba destimulirati premda to kratkoročno ne pridonosi rast BDP-a ILI država treba proaktivno poticati potrošnju
UPRAVLJANJE
Uvesti vaučere u obrazovni i zdravstveni sustav radi poticanja kompetitivnosti ILI zadržati postojeći sustav financiranja
Upravljanje autocestama koncesijski ugovarati s privatnim sektorom ILI zadržati postojeće državno upravljanje
Privatizirati što više ILI što manje poduzeća u kojima država ima vlasnički udio
Privatizirati ILI ne privatizirati poduzeća u energetskom sektoru (izuzev elektrodistribucijske mreže)
Privatizirati ILI ne privatizirati što više poljoprivrednih zemljišta
Privatizirati ILI ne privatizirati što više nekretnina u kojima država ima vlasnički udio
Što više javnih usluga ugovarati kroz outsourcing ILI zadržati trenutno stanje
Smanjiti udio državnog teritorija koji je zaštićen od gradnje i investicija ILI zadržati postojeći postotak zaštite
U slučajevima velikog proračunskog deficita država ne smije ILI smije uzeti sadašnja ili buduća sredstva iz II. mirovinskog stupa
Provesti temeljitu reformu javnog sektora uvođenjem mjerljivih kvantitativnih kriterija ocjenjivanja što uključuje i ocjene od strane korisnika usluga (građana, poslovnog sektora, pacijenata, studenata), kroz kompletnu hijerarhiju ILI reformu pretežno temeljiti na mjerama bolje organizacije i edukacije zaposlenika, uz postojeći sustav ocjenjivanja
REGULATIVA
Država treba što manje ILI što više regulirati uvjete poslovanja poduzetnika
Država treba ILI ne treba provoditi smanjenje administrativnih troškova poslovanja, raznih zahtjeva i dozvola
Država treba ILI ne treba nastaviti s liberalizacijom tržišta usluga
Osnivanje poduzeća treba ILI ne treba biti oslobođeno javnobilježničke ovjere
Država treba smanjivati ILI zadržavati necarinske (administrativne) prepreke slobodnoj trgovini
Država ne smije ILI smije pokušavati ograničiti slobodan uvoz roba i usluga, kako bi smanjila vanjskotrgovinski deficit
Pojednostaviti uvjete zapošljavanja inozemnih stručnjaka ILI zadržati postojeća ograničenja
Ukinuti što više ograničenja na otpuštanje i zapošljavanje radnika ILI zadržati postojeću regulativu iz Zakona o radu
Snižavati obveze poslodavaca na otpremnine ILI zadržati postojeće obveze
Ukinuti/sniziti ILI zadržati zakonski propisanu minimalnu plaću
Prava zaposlenih u javnom sektoru regulirati Zakonom o radu ILI kolektivnim ugovaranjem posebnih prava
Država ne treba ILI treba postavlja ograničenja za prodaju vlasništva nad nekretninom
Država ne smije ILI smije pokušavati ograničavati priljev investicija stranog kapitala
Slobodu kretanja kapitala ne treba ILI treba ograničavati
Kreditno tržište treba ILI ne treba snažno regulirati
Vojni rok treba biti dobrovoljan ILI obvezan