Index

Koga zastupamo?

Hrvatske porezne obveznike – građane, poduzeća i obrte koji porezima i parafiskalnim nametima pune državni proračun. Oni nemaju svoj glas u javnosti i potpuno su podzastupljeni obzirom na važnost i ulogu koju igraju u društvu.

Paradoksalno je da su interesne skupine onih koji žive od proračunskih sredstava često moćnije i utjecajnije od onih koji ih plaćaju.

Lipa je glas poreznih obveznika u javnosti i zalaže se za njihove interese!

Za što se zalažemo?

Manji porezi

Hrvatska ima jednu od najviših razina poreznog opterećenja na svijetu. Osobito je štetno visoko opterećenje rada, koje destimulira novo zapošljavanje i poduzetničke poduhvate.

Porezni obveznici imaju pravo zahtijevati smanjenje opće razine oporezivanja, kako bi mogli raspolagati većim dijelom rezultata svog rada.

Manja država

Hrvatska ima prevelik i preskup birokratski aparat. Hrvatski porezni obveznici administraciju plaćaju gotovo 50 posto više u odnosu na prosjek Europske unije, pokazuju podaci Eurostata na temelju brojki iz 2015. godine. Nužno je smanjenje tog aparata i dovođenje javne potrošnje u okvire realnog.

Lipa će raditi pritisak na izvršnu vlast da smanji troškove države i tražiti uvođenje režima balansiranog proračuna te zahtijevati stroži režim fiskalne odgovornosti za ljude koji u naše ime i za naš račun raspolažu našim novcem.

Transparentnost

Novac poreznih obveznika troši se netransparentno i na načine koji idu od neracionalnog i nepotrebnog do rentijerskog i kriminalnog.

Porezni obveznici imaju pravo na potpunu informaciju o tome na koji način se troši njihov novac, i odgovornost da to trošenje prate i nadziru i na njega utječu.

Lipa će svoje aktivnosti usmjeriti na pritisak na sve razine vlasti da omogući građanima bolji uvid u to kako se troši njihov novac.

Efikasnost

Transparentnost je nužna, ali nije jedini kriterij u trošenju novca poreznih obveznika.

On mora biti trošen svrsishodno, to jest mora biti usmjeren na javne servise koji su potrebni svim građanima, a ne rasipan na partikularne ciljeve poput kupovine glasova, zadovoljavanje određenih skupina i kupovanje socijalnog mira pogrešnim mjerama.

Svaka lipa novca poreznih obveznika mora biti utrošena na način da doprinese povećanju javnog dobra.

Smanjenje javnog duga

Hrvatsku je niz neodgovornih vlada u koaliciji sa interesnim skupinama dovela na sam rub prekomjerne zaduženosti. Plaćanje tog duga u godinama koje dolaze, dodatno će opteretiti hrvatske porezne obveznike.

Hrvatska godišnje izdvaja11 milijardi kuna samo za kamate. Zbog nas, ali i budućih generacija koje danas zadužujemo bez njihovog znanja i pristanka, ta neodgovorna praksa se mora zaustaviti.

Trebamo vas

Zašto vas trebamo?

Učlanite se, pridružite, volontirajte, donirajte!

Lipa se dosljedno drži svojih načela, ne troši novce poreznih obveznika i financira se isključivo članarinama i donacijama.

Uključite se i pomozite da nastavimo sa aktivnostima širenja svijesti o važnosti poreznog rasterećenja.

[ Pridruži se ]

“Ja sam ponosan što mogu svojoj zemlji plaćati porez. Stvar je u tome da bih bio jednako ponosan i kada bih plaćao polovicu tog iznosa.”

Arthur Morton Godfrey

Udruga poreznih obveznika Lipa predstavila Barometar konkurentnosti

25.02.2020

ZAGREB, 25. veljače 2020. – Udruga poreznih obveznika Lipa danas je predstavila novi projekt pod nazivom „Barometar konkurentnosti“, kojem je cilj unaprijediti način na koji se u Hrvatskoj donose odluke o ekonomskim politikama. Panel stručnjaka ocjenjivat će vladine mjere prema tome doprinose li povećanju konkurentnosti hrvatskog gospodarstva ili ne, i to prema metodologiji Svjetskog ekonomskog foruma (WEF).

„Hrvatska zaostaje za drugim usporedivim zemljama i nijedna Vlada ne bi smjela imati luksuz donositi politike koje usporavaju naše približavanje EU prosjeku. Naš cilj mora biti dostizanje 80% EU prosjeka do 2030. Ova, i svaka buduća vlada mora raditi na tome da se to ostvari, “ rekao je Davor Huić, predsjednik udruge Lipa.

Projekt će provoditi tri stručnjaka – ekonomista i političkih ekonomista; Dagmar Radin – profesorica političke ekonomije na katedri za javne politike FPZ, Ivica Brkljača – nezavisni ekonomist te Kristijan Kotarski – profesor političke ekonomije na FPZ.

Lipin panel će analizirati i ocjenjivati Vladine politike na temelju precizne metodologije koja promatra 12 različitih područja, te će za svaki prijedlog javnih politika dati kvantitativnu ocjenu, u kojoj mjeri ta politika diže ili spušta Hrvatsku na Globalnoj ljestvici konkurentnosti. Pod lupom stručnjaka bit će vladine mjere koje se tiču porezne politike, zapošljavanja, programi poticaja i slično.

Barometar konkurentnosti dostupan je na web stranici www.barometar.hr.

Prvi slučaj razmatran u sklopu projekta je prijedlog zabrane rada nedjeljom.

Analiza Kristijana Kotarskog pokazuje kako bi ponovno uvođenje restrikcije rada nedjeljom negativno utjecalo na poziciju Hrvatske na Indeksu globalne konkurentnosti, na kojoj bi Hrvatska pala sa 63. na 64. mjesto.

„Zabrana rada nedjeljom bi u praksi mogla pridonijeti jačanju inozemnih ekonomija zbog „preusmjeravanja potrošnje na online platforme (većinom strane)“ te „prelijevanje dijela prometa u susjedne države“ u pograničnim područjima“, upozorava Kotarski.

Lipa se protivi novom povećanju poreznog opterećenja

07.02.2020

Udruga poreznih obveznika Lipa protivi se ponovnom povećanju poreznog opterećenja, čiji je jedini cilj krpanje proračunskog minusa uzrokovanog neprovođenjem reformi i netransparentnošću.  Ministarstvo financija će, prema prijedlogu nove uredbe, opet povećati trošarine na duhanske proizvode, dok istovremeno uvode i nova pravila za izračun posebnog poreza na kavu i bezalkoholna pića.

Vlada će ovim uredbama povećati ukupno porezno opterećenje, ali tako prikupljen novac ne planira potrošiti na poboljšanje zdravstvenog sektora, nego on služi za krpanje proračunskog minusa.  Iako će se Ministarstvo pozvati na EU direktivu, napominjemo da EU kontinuirano Hrvatskoj preporuča i provođenje reformi u svim dijelovima javnog sektora, a te preporuke se u velikoj mjeri ignoriraju.

Nadalje, uvođenje trošarina i na e-tekućine i grijane duhanske proizvode izuzetno je loša mjera koja će destimulirati prelazak na manje štetne proizvode. Već sada više od 80% cijene cigareta predstavljaju trošarine, koje završavaju u državnom proračunu, a bolnice su svejedno dužne više od 9 milijardi kuna i funkcioniraju u jako lošim uvjetima.

Država bi mogla, s povećanjem trošarina na duhan i određivanjem posebnog poreza na šećer i kavu, a kako bi se zadržala ista razina porezne opterećenosti, istovremeno spustiti trošarine na gorivo, koje čine puno više od polovice cijene koju plaćamo.

Smatramo da nema razloga za ikakvo povećanje poreznog opterećenja, niti za jednu lipu. Hrvatska treba daljnje kontinuirano i ozbiljnije porezno rasterećenje kako bi poreznim obveznicima ostajalo više njihovog novca, te kako ne bi morali pola godine raditi za državu, a tek pola godine za sebe i svoju obitelj, što je sad slučaj.

Zahtjev za izmjenom zakona o doprinosima

14.01.2020

Lipa, udruga poreznih obveznika, Women in Adria i IPRH (Inicijativa profesionalnih računovođa Hrvatske) su jučer, 13.1.2020., uputili ministru financija, Zdravku Mariću, zahtjev za izmjenom Zakona o doprinosima.

ZAHTJEV ZA IZMJENOM ZAKONA O DOPRINOSIMA

Poštovani g. Mariću
Kao što smo i upozoravali u trenutku najave obveznog plaćanja doprinosa za direktore i članove uprava, a bez obzira na veličinu i financijske mogućnosti kompanija, prema našim anketama, dolazi do masovnog zatvaranja trgovačkih društava mikropoduzetnika. Radi se o stotinama tvrtki koja su se zatvorile u 2019. godini, a njihovi vlasnici više neće biti neto uplatitelji u proračun. Također će izostat i efekt generiranja stotina radnih mjesta koje bi te tvrtke, potencijalno, otvorile. Na žalost, zatvaranja će se nastaviti i u ovoj godini kad porezne uprave dostave razliku doprinosa koje su dužni platiti i onih već uplaćenih, što će fizičke osobe, direktore, članove uprava mikropoduzeća i likvidatore dovesti u nove financijske i egzistencijalne probleme.

Smatramo da je Zakon o doprinosima, na snazi od 1.1.2019. godine, u suprotnosti sa važećim ciljevima i strategijama za razvoj poduzetništva Europske unije, ali i same Hrvatske, i da se izrazito nepovoljno odrazio na poduzetnike početnike, dugoročno na generiranje novih poduzetničkih pothvata, te uplate u proračun.

Naime, Europsko gospodarstvo počiva na malom poduzetništvu, 99% kompanija u EU su mikro, mala i srednja poduzeća, te kreiraju dva od tri radna mjesta. Stoga je EU donijela niz zakona, i drugih akata kojima se želi potaknuti ulazak što većeg broja građana u svijet poduzetništva. Prosječno 37% građana EU se želi baviti poduzetništvom, dok je hrvatski prosjek tek – 25%, i ovim Zakonom je bitno ugrožen.
Vi, također, znate da i hrvatsko gospodarstvo počiva na malom poduzetništvu. Broj mikro i malih poduzetnika je 129.259, što je 98,6% poduzeća u Hrvatskoj. Zapošljavaju 494.211 osoba, ili 52,6% zaposlenih u poduzećima. Ostvaruju 274,9 mlrd.kn prihoda (36,6%), te dobit od 8,6 mlrd.kn (30,6%).

Zbog svega navedenog apeliramo na Vas da uvažite posljedice mjere koju ste donijeli te da izmijenite važeći Zakon o doprinosima, na način da:
direktori početnici do 3 godine od početka poslovanja, direktori roditelji djece koja su mlađa od školske dobi ili su u sustavu redovnog školovanja, a odluče raditi na manje od punog radnog vremena te direktori/likvidatori društva čiji je mjesečni prihod manji od 15.000,00 kuna, gledano na godišnjoj razini poslovanja temeljem službenih godišnjih izvještaja, budu uključeni u izuzeća u članku 187. C stavak 2 Zakona o doprinosima.
Tražimo da svi gore navedeni budu izuzeti od obračuna razlike doprinosa, retroaktivno, od 1.1.2019., kako bismo izbjegli njihovo zatvaranje u 2020. zbog nemogućnosti plaćanja istih.

Tražimo, također, da se sva nova pravila i novi propisi, koje vlada donosi, ne primjenjuju ne sve poduzetnike jednako, ignorirajući njihovu veličinu, financijske i organizacijske kapacitete, te da se neizostavno primjenjuje “Think Small First” princip.

Tražimo i da zaštitite poduzetnike početnike, bez obzira na njihov organizacijski oblik (d.o.o., j.d.o.o., obrt i sl.) te im olakšate dosezanje veličine u kojoj će biti kreatori novih radnih mjesta, te neto uplatitelji u proračun. To se može postići samo ukidanjem administrativnih i drugih prepreka, te donošenje kvalitetnih i usuglašenih propisa umjesto dosadašnjih ad hoc propisa kojima se dugoročno onemogućava njihovo poslovanje.

Često nas podsjećate što ste sve napravili za poduzetništvo, ali ovakve mjere, na žalost, ne olakšavaju poslovanje poduzetnicima početnicima.
Zakon o doprinosima, u ovom obliku kako je usvojen, mnogim početnicima znači kraj njihovog poduzetništva.

Računamo na Vaše razumijevanje dugoročnih interesa hrvatskog i EU gospodarstva, kroz poticanje građana na ulazak u svijet poduzetništva, povećanje zaposlenosti, smanjenje siromaštva i socijalne isključenosti.

Vjerujemo da su naši argumenti dovoljno uvjerljivi te da ćete uvažiti naš zahtjev za izmjenom važećeg Zakona o doprinosima.
S poštovanjem,

Zagreb, 13.1.2020.

Tatjana Korceba-Huić, za Lipu
Ivana Matić, za Women in Adria
Ana Berić, za IPRH

Kontaktirajte nas

Stojimo na raspolaganju za sva vaša pitanja, nedomumice ili nejasnoće. Budite slobodni pitati nas sve ono što vas zanima o našem radu ili sve ono s čime mislite da vam možemo pomoći.





[recaptcha theme:dark]