Prošle godine požeški proizvođač košulja Orljava, koji još uvijek nije privatiziran, okončao je predstečajnu nagodbu, u kojoj mu je među ostalim država otpisala 10 milijuna kuna dugova, a sada ulazi u novu fazu restrukturiranja, koja opet započinje suradnjom s državom. Vlada je na sjednici odobrila Ministarstvu državne imovine odobrila da od Orljave kupe nekretnine za ukupno 13,34 milijuna kuna. Radi se o nekretninama koje uključuju pet zgrada i gospodarska dvorišta površine

Država je još jednom dionice iz portfelja zajamčila za povrat kredita obućarskoj industriji Borovo. Prošli je tjedan tako Upravno vijeće Centra za restrukturiranje i prodaju (CERP) odobrilo da se založi paket od 1,44 posto dionica koje država ima u Podravki, te 0,28 posto dionica HT-a ukupne tržišne vrijednosti 71,83 milijuna kuna, a kojim bi se jamčilo za otplatu 6,1 milijuna eura kredita koji Borovo uzima u Croatia banci. Radi se o dugoročnom kreditu, točnije 13 mjeseci s m

Zadnja tri desetljeća, uz brodogradilišta, najveće probleme u hrvatskom gospodarstvu izazivao je i prometni sektor. Državne cestarske tvrtke su upale u ogromne gubitke nakon što je nastupila gospodarska kriza, ali najgore stanje je uvijek u željezničkom sektoru. Željeznički sektor je osim po velikim gubicima poznat i po svojoj neefikasnosti i općenito zapušenosti, pa se često i predmet sprdnje zbog slabe kvalitete usluge. Stanje u putničkom prijevozu u je takvo da je 2017. go

Jedan od uvjeta ulaska Hrvatske u Europsku uniju bio je i restrukturiranje brodogradilišnog sektora. Brodogradilišta imaju velikih problema s poslovanjem još od prije rata, a prva sanacija je provedena odmah nakon prelaska na tržišno gospodarstvo, na samom početku 1991. godine. Vlada je uz plan restrukturiranja obećala i kako će nakon provedenog restrukturiranja brodogradilišta pozitivno poslovati uz nove strateške partnere, no danas je sve jasnije kako su to bila sama obećan

Državna revizija je pokazala kako čak i sama država to jest državni proračun ima nepravilnosti u svom radu. Državni proračun je za 2017. godinu dobio uvjetno mišljenje. Uz standardne probleme u Hrvatskoj poput krivog knjiženja ili neiskazivanja raznih obaveza ili potraživanja, zanimljivo je vidjeti i primjere gdje je država gubila novce zbog krivih odluka. Zanimljiva je također i struktura rashoda. Rashodi su tako 2017. godine iznosili 124.999.025.558,00 kn. U odnosu na 2016.

Europska komisija u srijedu je objavila kako je hrvatski plan za restrukturiranje brodarske kompanije Jadroplov u skladu s pravilima EU o državnim potporama. Čime je toj kompaniji odobrena državna potpora u iznosu od 105,6 milijuna kuna. Upravo kroz taj iznos Hrvatska nastoji Jadroplovu osigurati ponovnu uspostavu dugoročne održivosti provedbom Plana restrukturiranja za razdoblje od 2015. do 2019. Taj plan je potvrdila i Europska komisija. Osnovni cilj Plana restrukturiranja

Vodeći hrvatski brodar na unutarnjim obalnim linijama Jadrolinija je bio dugo godina monopolist. Godinama ga se i kritiziralo zbog poslovanja. Planirala je i privatizacija, a na kraju je sve propalo. Liberalizirano je tržište usluge linijskog prijevoza, ali je Jadrolinija ostala dominantna. Ukupne subvencije brodarima su se smanjile godinama, ali su ipak ostale značajne. Godišnje se mjere u stotinama milijuna kuna. Nekoć su se subvencije mjerile u iznosima od 500 milijuna kun

Ministar državne imovine Goran Marić gostovao je na HRT-u sredinom prošle godine. Njegov nastup nije odjeknuo dovoljno jako u javnosti, iako je dosta toga zanimljivoga rekao. Najzanimljivije je rekao kako su troškovi na reprezentaciju u državnim tvrtkama preveliki. Tako je na reprezentaciju, službene putove u sedam godina potrošeno 2 milijarde i 604 milijuna kuna. “Interesantno je da oni koji su najviše akumulirali gubitaka, rastrošni su na troškovnoj strani, ali prednjače ve

Jučer je medije preplavila vijest o sporu  Irene Škorić i “vidovnjakinje” Željke Hađur. Irena Škorić tuži vidovnjakinju zbog iznosa koji premašuje 400 tisuća kuna, piše Jutarnji list. Spor se vodi oko ogromnog iznosa novca kojeg je Škorića dala zbog ‘skidanje uroka’ i ‘punjenja kamenja’. Bizarne seanse su se naplaćivale poprilično skupo, a na kraju je sve prešlo u iznudu. Mlada redateljica je na kraju bila prisiljena plaćati ogromne privatne troškove “tarot stručnjakinje”. Ia

Početkom 2000-ih pa sve do početka gospodarske krize krajem tog desetljeća poslovne zone su uz gradnju autocesta i skupih infrastrukturnih projekata poput dvorana bile dio ‘hrvatskog gospodarskog recepta’. Gradnja poslovnih zona je bila predviđena praktički u svakoj općini. Neke veće općine su planirale gradnju i više zona. Zone su bile predviđene za jačanje proizvodnje prvenstveno. Trebale su osigurati i ostanak ljudi u ruralnim dijelovima Hrvatske, a zajedno s novosagrađeno