Institut za javne financije (IJF) iz godine u godinu analizira proračunsku transparentnost županija, gradova i općina, a u zadnjem radu prikazuju rezultate najnovije analize provedene od studenog 2016. do ožujka 2017. Istraživnaja su proveli Katarina Ott, Mihaela Bronić, Miroslav Petrušić i Branko Stanić.
Jedan od najboljih načina za saznati vladaju li vašom općinom ‘lokalni šerifi’ je i pregled otvorenosti proračuna. Otvorenost proračuna je temelj za bilo kakvo transparentno vođenje lokalne politike i raspolaganja novcem poreznih obveznika.
Proračunska transparentnost podrazumijeva uvid u potpune, točne, pravovremene i razumljive informacije o proračunu. Uz transparentno obznanjene proračune građani mogu vlastitim angažmanom utjecati na efikasnost prikupljanja javnih sredstava. Mogu utjecati i na ponude javnih dobara i usluga, na povećanje odgovornosti Vlade i vlasti lokalnih jedinica, pa time i na smanjenje mogućih koruptivnih radnji.
Za potrebe ovog istraživanja, proračunska transparentnost mjerila se brojem ključnih proračunskih dokumenata objavljenih na službenim mrežnim stranicama hrvatskih lokalnih jedinica, a to su u ovom ciklusu: Za potrebe ovog istraživanja, proračunska transparentnost mjerila se brojem ključnih proračunskih dokumenata objavljenih na službenim mrežnim stranicama hrvatskih lokalnih jedinica, a to su u ovom ciklusu:
godišnje izvršenje proračuna za 2015.; polugodišnje izvršenje proračuna za 2016.; prijedlog proračuna za 2017.; izglasani proračun za 2017. i proračunski vodič za građane za 2017.4
Cilj je istraživanja bio utvrditi količinu proračunskih dokumenata objavljenih na službenim mrežnim stranicama lokalnih jedinica, bez detaljnije analize njihova sadržaja. Naravno, objava pet proračunskih dokumenata na mrežnim stranicama lokalnih jedinica ne podrazumijeva ni njihovu apsolutnu proračunsku transparentnost, ni apsolutnu odgovornost njihovih vlasti. No, objava dokumenata znači da se lokalne jedinice barem pridržavaju Zakona o proračunu i Zakona o pravu na pristup informacijama i prvi je korak prema potpunijoj proračunskoj transparentnosti kao neophodnom preduvjetu za značajniju participaciju građana u odlučivanju o prikupljanju i potrošnji lokalnih sredstava.
Mjerena brojem objavljenih dokumenata, prosječna se transparentnost proračuna lokalnih jedinica iz godine u godinu poboljšava. S 1,8 u prvom, na 2,4 u drugom, te na 3,1 u ovom ciklusu istraživanja. No i dalje je previše netransparentnih lokalnih jedinica. Četiri grada (Gospić, Imotski, Valpovo i Vrgorac) i čak 39 općina nisu objavili niti jedan dokument, a još sedam gradova (Beli Manastir, Kutjevo, Otok, Petrinja, Pleternica, Senj i Vodnjan) i čak 50 općina su objavili samo po jedan dokument.
Po prosjeku svih lokalnih jedinica na svome području, najtransparentnija je Primorsko-goranska, a slijedi je Karlovačka županija, dok su najmanje transparentne Splitsko-dalmatinska, Ličko-senjska, Zadarska i Osječko-baranjska županija. Po vrstama lokalnih jedinica, županije su u prosjeku vrlo transparentne (4,6), gradovi su relativno dobri (3,7), no općine još uvijek ne zadovoljavaju (2,8). Oko 30% jedinica je objavilo isti broj, a 13% čak i manje dokumenata nego u prošlom ciklusu istraživanja.
Razina otvorenosti proračuna županija
U ovom je ciklusu samo jedna lokalna jedinica (općina Lovinac) objavila čak tri dokumenta manje nego u prethodnom. Ohrabruje što je popriličan broj jedinica – 10 županija, 21 grad i 5 općina – zadržao najvišu razinu transparentnosti pa valja istaknuti općine Kistanje, Konavle, Kostrenu, Radoboj i Sveti Križ Začretje. Nadalje, gotovo polovica lokalnih jedinica objavila je više dokumenata nego u prethodnom ciklusu istraživanja, a četiri općine – Fužine, Gornja Stubica, Marija Bistrica i Tučepi – su s nule u oba prethodna ciklusa skočile na čak pet objavljenih dokumenata.
Valja pohvaliti i gradove (Ilok, Oroslavje, Sveti Ivan Zelina i Vinkovci) te općine (Bilje, Brckovljani, Cerna, Draž, Dubravica, Đurmanec, Gornja Rijeka, Klinča Sela, Lokve, Lopar, Malinska-Dubašnica, Sibinj, Velika Pisanica i Veliko Trojstvo) jer su objavili četiri dokumenta više nego u prethodnom ciklusu.
Zaključci istraživanja otvorenosti proračuna
Prosječna proračunska transparentnost lokalnih jedinica mjerena brojem proračunskih dokumenata – godišnje izvršenje za 2015., polugodišnje izvršenje za 2016., prijedlog i izglasani proračun te proračunski vodič za građane za 2017. – objavljenih na njihovim službenim mrežnim stranicama od studenog 2016. do ožujka 2017., od mogućih 5 iznosila je 3,1. Riječ je o poboljšanju u odnosu na prethodna dva ciklusa istraživanja kada je u prvom iznosila 1,8, a u drugom 2,4. Ohrabruje što je gotovo polovica lokalnih jedinica objavila više dokumenata nego u prethodnom ciklusu istraživanja.
Čak četiri općine (Fužine, Gornja Stubica, Marija Bistrica i Tučepi) su s nule u oba prethodna ciklusa skočile na pet objavljenih dokumenata. Četiri grada (Ilok, Oroslavje, Sveti Ivan Zelina i Vinkovci) te čitav niz općina objavili su četiri dokumenta više nego u prethodnom ciklusu. No, transparentnost je i dalje vrlo neujednačena. S time da četiri grada (Gospić, Imotski, Valpovo i Vrgorac) i čak 39 općina nisu objavili baš ni jedan proračunski dokument.
Po prosjeku svih lokalnih jedinica na svom području, najtransparentnija je Primorsko-goranska. Slijedi je Karlovačka županija, a najmanje su transparentne Splitsko-dalmatinska, Ličko-senjska, Zadarska i Osječkobaranjska županija. Po vrstama lokalnih jedinica može se zaključiti: Županije su vrlo transparentne (prosjek 4,6); čak 14 ih je objavilo svih pet dokumenata, a značajnije zaostaje Požeško-slavonska županija s objavljena samo dva dokumenta.
Transparentnost gradova je dosta dobra (prosjek 3,7).U prosjeku su najtransparentniji u Krapinsko zagorskoj i Brodsko-posavskoj. Dok su najnetransparentniji u Ličko-senjskoj, Požeško-slavonskoj i Osječko-baranjskoj županiji.
Općine i dalje nisu dovoljno transparentne (prosjek 2,8). Najtransparentnije su u Primorskogoranskoj županiji, a najnetransparentnije u Splitsko-dalmatinskoj te Zadarskoj i Dubrovačkoneretvanskoj županiji. Ipak, kod općina je primjetan značajan napredak. U prvom ciklusu istraživanja samo je jedna (Viškovo) objavila svih pet dokumenata. U drugom ciklusu njih osam, a u trećem čak 68.
Razina otvorenosti proračuna gradova i općina
Postoje i pozitivni primjeri
Premda sve vrste lokalnih jedinica iz godine u godinu objavljuju sve više proračunskih dokumenata, zabrinjava što se objavljuje više izglasanih proračuna nego prijedloga proračuna i što se ne objavljuje dovoljno godišnjih i polugodišnjih izvješća, a još se manje objavljuje proračunskih vodiča za građane. Građani bez tih dokumenata ne mogu sudjelovati u planiranju proračuna. Ne mogu ni kontrolirati prikupljanje i trošenje proračunskih sredstava.
Svakako valja istaknuti da – kao i prethodnih godina – među najtransparentnijim lokalnim jedinicama ima i onih s malim brojem stanovnika (npr. Ribnik i Dekanovec) i niskim prihodima po stanovniku (npr. Jarmina i Đelekovec), a među najnetransparentnijima i onih s vrlo visokim ukupnim prihodima i prihodima po stanovniku (npr. Sutivan, Šolta, Dugopolje i Bol). Gotovo sve županije, određen broj gradova i mali broj općina mogu se pohvaliti kvalitetnim, dobro organiziranim i lako pretraživim mrežnim stranicama, no postoje i brojne lokalne jedinice sa stvarno lošim mrežnim stranicama na kojima gotovo ničega nema ili su vrlo nepregledne, a općina Zažablje čak ni nema mrežne stranice.
Ovdje možete vidjeti tablicu otvorenosti proračuna svih županija te gradova i općina. Također se može vidjeti i cjelokupno istraživanje Instituta za javne financije.
تعليقات