Više puta se u javnosti raspravljalo o razlikama između državnih službenika i velike većine ostalih radnika. Spominjalo se i kako bi državni službenici među ostalim trebali spadati pod Zakon o radu, a ne pod posebni Zakon o državnim službenicima kao i sada.
Političari i sindikati se protive izjednačavanju većine radnika i državnih službenika tvrdeći kako njima treba posebna zaštita zbog posebnosti posla kojeg obavljaju.
Glavna razlika između državnih službenika i većine drugih radnika, posebno onih u privatnom sektoru je uglavnom u mogućnosti dobivanja otkaza.
Zakon o radu omogućuje i poslovno uvjetovani otkaz i izvanredni otkaz. Kod državnih službenika procedura i načini davanja otkaza nisu ni približno isti. Državni službenici mogu dobiti izvanredni otkaz zbog teških povreda dužnosti.
Čelnik tijela može državnom službeniku otkazati službu izvanrednim otkazom ako je na temelju utvrđenih činjenica očito da je službenik počinio osobito tešku povredu službene dužnosti koja:
ima obilježja korupcije
ima za posljedicu znatnu materijalnu ili nematerijalnu štetu za državno tijelo, pravne osobe ili građane ili zaštitu javnog interesa
dovodi u pitanje život i fizički integritet građana
dovodi u pitanje redovito izvršavanje poslova državnog tijela.
Prije izvanrednog otkaza zbog povrede službene koja dovodi u pitanje redovito izvršavanje poslova državnog tijela:
čelnik tijela ili nadređeni službenik dužan je pisanim putem upozoriti službenika na nepravilnosti u radu i ostaviti mu rok od mjesec dana za otklanjanje nepravilnosti!
ako službenik u ostavljenom roku ne otkloni nepravilnosti u radu, čelnik tijela ili nadređeni službenik ponovno će ga pisanim putem upozoriti na nepravilnosti i ukazati mu na mogućnost izvanrednog otkaza ako nepravilnosti ne otkloni u daljnjem roku od mjesec dana.
Tek nakon isteka tog roka, moguće je dati državnom službeniku otkaz. Ali se državni službenik može žaliti na ovu odluku.
O teškim povredama službene dužnosti u prvom stupnju odlučuje službenički sud, a u drugom stupnju viši službenički sud, ako posebnim zakonom za službenike pojedinih državnih tijela nije drukčije određeno.
Propala je reforma javne uprave zbog otpora
Postupak zbog lake povrede službene dužnosti pokreće zaključkom čelnik tijela, na vlastiti poticaj ili na pisani prijedlog nadređenog službenika.
Postupak zbog teške povrede službene dužnosti pokreće čelnik tijela ili osoba koju on za to ovlasti, danom predaje zahtjeva za pokretanje postupka nadležnom službeničkom sudu.
Postoji i pravo zastare. Tako postoji pravo na pokretanje postupka zbog teške povrede službene dužnosti zastarijeva u roku od godine dana od dana saznanja za počinjenu povredu i počinitelja, a najkasnije u roku od tri godine od dana kada je povreda počinjena. Ako u roku od tri godine od dana pokretanja postupka ne bude donesena izvršna odluka, postupak će se obustaviti zbog zastare vođenja postupka.
Iz svega ovoga vidi se kako je jako teško dobiti otkaz u državnoj službi, što svakako sprječava odlazak ‘loših radnika’ ili popularnije rečeno ‘uhljeba’.
O tome koliko je teško dobiti otkaz u državnoj službi, govori činjenica da je jedan primjer prije nekoliko godina postao i hit u medijima. A neki prijašnji podaci su govorili kako samo pet posto radnika na službeničkim sudovima dobije otkaz. U Splitu je situacija bila drastičnija, tu je bio poznat samo jedan primjer otkaza!
Vlada je 2014. godine pokušala reformirati državnu upravu tako što je htjela ukinuti službeničke sudove jer su smatrali da državni službenici u službeničkim sudovima preblago ocjenjuju druge službenike optužene za teško kršenje radnog odnosa, ali ta reforma nije uspjela. Stručnjaci su tada zaključili kako bez te reforme nije moguće ostvari efikasniju i racionalniju upravu, ali nikad nije bilo poznato zbog čega se ta reforma nije provela.
