Search

Zagreb 29. travnja 2020. – Ivica Brkljača u novoj analizi za Lipin Barometar konkurentnosti zaključuje kako su mjere protiv širenja koronavirusa bile ne samo oštre, već u potpunom neskladu sa situacijom i proklamiranom strategijom borbe protiv pandemije COVID-19. Mjere su proglašene najoštrijima na svijetu prema Oxfordovom monitoru državnih reakcija, a Brkljača upozorava kako bi posljedice mogle potencijalno biti veće od opasnosti samog virusa.


Brkljača smatra kako se u javnosti pokušava nametnuti narativ kako postoje samo dvije opcije: 1) ne učiniti ništa (pustiti virus da brzo „prođe“ kroz stanovništvo); ili 2) uvesti karantenu i potpunu zabranu kretanja, što nije točno. Na raspolaganju je čitav niz mjera koje je država mogla poduzeti i bez potpunog zaustavljanja ekonomije, kao što su obvezno nošenje maski u javnosti, obvezna dezinfekcije ruku na svakom ulazu, redovita dezinfekcija radnih površina, obveza držanja fizičke distance, stavljanje fokusa na mjere zaštite dijela stanovništva koje koronavirus najviše pogađa (starije i bolesne) itd. Potpuna karantena cijelog stanovništva najskuplji je način borbe protiv pandemije i treba je koristiti samo ako se pokaže da su ostale protuepidemijske mjere nedovoljne.


Lipa podsjeća na društvene i zdravstvene posljedice rigoroznih mjera. Zdravstveni je sustav prestao obavljati dio svojih uobičajenih funkcija, npr. obustavljeno je obavljanje zakazanih pregleda te su sve operacije koje nisu hitne otkazane. Time su u direktnu opasnost stavljeni trenutni bolesnici te osobe kojima tek treba dijagnoza. Prema riječima glavnog hrvatskog onkologa, broj preminulih od raka u sljedećim mjesecima bit će jednak broju ljudi kojima su životi spašeni od koronavirusa, a istodobno iz psihijatrijske bolnice Vrapče dolaze vijesti kako raste broj suicidalnih osoba te potrošnje lijekova poput antipsihotika i antidepresiva. Lipa upozorava kako „lijek“ (ekstremne protuepidemijske mjere) ne smije biti gori od bolesti.


Trenutno se nalazimo u gospodarskoj recesiji čije će se posljedice u Hrvatskoj, ali i svijetu osjećati još dugo. Brkljača završava analizu s porukom kako rizike treba osvijestiti, razumjeti i njima upravljati, a stroge karantene moraju biti opcija samo kada se pokaže da ništa drugo ne funkcionira – te ne smiju trajati ni dana dulje od onoga što je zbilja neophodno radi njenih ogromnih ekonomskih i drugih posljedica.


Cijelu analizu možete pročitati na https://www.barometar.hr/ocjene-mjera/upravljanje-rizikom-i-covid-19-mozemo-li-bolje/.

Posljedice karantene mogle bi biti gore od samoga virusa

Hebrangova 21/III

  • Facebook
  • YouTube

Žiro račun: HR7524840081107113155
OIB 31746760730