Prema najavama koje dolaze iz Hrvatskih cesta te kineske tvrtke China Road and Bridge Corporation (CRBC) gradnja Pelješkog mosta bi i službeno trebala početi krajem kolovoza ove godine. Pelješki most bi trebao biti sagrađen po planovima do kraja 2021. godine. Tada bi trebala biti gotova priča koja traje skoro od kraja 90-ih. Tada je i prvi put javno iznesen plan o gradnji Pelješkog mosta, a prva ozbiljnija gradnja počela je u vrijeme Ive Sanadera.
Europska unija projekt gradnje mosta sufinancira s 357 milijuna eura, odnosno s 85 posto prihvatljivih troškova. Ukupna vrijednost projekta cestovnog povezivanja juga Dalmacije premašuje 526 milijuna eura, od čega su prihvatljivi troškovi malo veći od 420 milijuna eura.
Pelješki most bit će dug 2,4 kilometra i visok 55 metara, a imat će četiri prometna traka.
Prije nego što započnu gradnju Kinezi moraju srušiti dva stupa mosta izgrađena prije desetak godina, koji danas nemaju nikakvu svrhu.
U sjeni početka gradnje mosta ostala je priča kako su prijašnje Vlade oštetile hrvatske porezne obveznike za iznos gotovo od 200 milijuna kuna. Naime Sanaderova Vlada je počela gradnju mosta te je potpisala i ugovore o gradnji. Gradnja mosta je sporo napredovala, a početkom krize je u potpunosti i utihnula.
Porezni obveznici plaćaju ‘grijehe’ prijašnjih vlada
Iako nije bio raspisan ni natječaj za izbor graditelja premijer Ivo Sanader otišao je u studenom 2005. godine u Komarnu i u pratnji ministra prometa Božidara Kalmete i potpredsjednika Sabora Luke Bebića, svečano označio početak pripremnih radova za Pelješki most. Premijer je obećao početak gradnje mosta iduće godina, a gradnju je procijenio za samo 18 mjeseci.
Drugi put gradnja je krenula pred parlamentarne izbore 2007. godine, a ta gradnja će godinama nakon toga skupo koštati hrvatske porezne obveznike.
Tako je 2012. godine raskinut ugovor za gradnju Pelješkog mosta iz Sanaderovog doba. Vlada je tada dala suglasnost da se raskine Ugovor o građenju mosta kopno-Pelješac sklopljenog između Hrvatskih cesta d.o.o. i Poslovne udruge tvrtki Konstruktor-Inženjering d.d., Split (vodeći partner), Viadukt d.d., Zagreb (partner) i Hidroelektra niskogradnja d.d., Zagreb (partner).
Među ostalim, obrazloženo je da Hrvatska nije u mogućnosti osigurati sredstava za dovršetak tog projekta. Projekt je bio vrijedan nešto više od 1,9 milijardi kuna. Bio je to kriminalno loš posao za Hrvatsku, jer su Hrvatske ceste za troškove gradnje isplatile 246 milijuna kuna, iako je na gradilištu mosta realiziran posao vrijedan 71 milijun kuna. Oko 175 milijuna kuna državnog novca je bačeno u vjetar i nitko za to nije odgovarao.
Novac otišao propalim građevinskim tvrtkama
Još 2017. godine 24 sata su pisala kako se od realiziranog posla vrijednog 71 milijun kuna oko 21 milijuna kuna odnosi na stupove koji će morati biti srušeni. Pa se ukupni iznos uludo potrošenog novca penje na skoro 200 milijuna kuna.
Većina potrošenog iznosa, 134 milijun kuna, išla je na plaćanje odštete trima građevinskim tvrtkama: Konstruktoru, Viaduktu i Hidroelektri. Iako tad dominantne u građevini, danas su ili u nezavidnoj situaciji ili u stečaju.
Nažalost praksa gradnja infrastrukturnih projekata u Hrvatskoj je nanijela nemjerljive štete pa se nadamo kako se ovaj put prošlost neće ponoviti.
Comments