Državna revizija je pokazala kako čak i sama država to jest državni proračun ima nepravilnosti u svom radu. Državni proračun je za 2017. godinu dobio uvjetno mišljenje. Uz standardne probleme u Hrvatskoj poput krivog knjiženja ili neiskazivanja raznih obaveza ili potraživanja, zanimljivo je vidjeti i primjere gdje je država gubila novce zbog krivih odluka.
Zanimljiva je također i struktura rashoda. Rashodi su tako 2017. godine iznosili 124.999.025.558,00 kn. U odnosu na 2016., ukupni rashodi su veći za 4.761.510.054,00 kn ili 4,0%. Najvažnije povećanje se odnosi na materijalne rashode, koji su veći za 1.722.651.487,00 kn ili 15,5% te pomoći dane u inozemstvo i unutar općeg proračuna, koje su veće za 1.693.617.474,00 kn ili 12,7 %. U okviru materijalnih rashoda, najvažnije povećanje u iznosu 1.001.226.356,00 kn ili 25,9%, odnosi se na rashode za materijal i energiju.
U strukturi rashoda, vrijednosno su najvažniji rashodi za naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i druge naknade, koji su iskazani u iznosu 45.848.999.894,00 kn i čine 36,7% ukupnih rashoda. Rashodi za zaposlene čine 21,4%, pomoći dane u inozemstvo i unutar općeg proračuna 12,1%, materijalni rashodi 10,3%, financijski rashodi 7,8%, ostali rashodi i subvencije po 4,8% te rashodi za nabavu nefinancijske imovine 2,1% ukupnih rashoda.
Iznosi za subvencije su i dalje veliki, pogotovo za poljoprivredu
Godišnji iznosi za subvencije su i dalje veliki. Tako su rashodi za subvencije iskazani u iznosu 6.019.683.609,00 kn. U okviru Ministarstva poljoprivrede iskazane su subvencije u iznosu 3.807.616.168,00 kn. U okviru Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, subvencije su iskazane u iznosu 1.353.318.284,00 kn, a vrijednosno znatnije se odnose na aktivnosti Poticanje željezničkog putničkog prijevoza u iznosu 441.667.000,00 kn, Provedba ugovora o koncesiji Bina – Istra u iznosu 302.888.476,00 kn te poticanje redovitih pomorskih putničkih i brzobrodskih linija u iznosu 297.304.040,00 kn.
Od zanimljivih primjera rasipanja novca je i rashod države za zatezne kamate u iznosu 9.819.372,00 kn, koje su plaćene zbog kašnjenja u podmirenju računa za ugovorene usluge platnog prometa između države i FINE i HNB-a. Inače ukupan iznos tih usluga na godišnjoj razini iznosi čak 315.000.000,00 kn.
Drugi primjer većeg rasipanja novca je otpis potraživanja od tvrtku koje imaju zaključene stečajne postupke. Otpisana su potraživanja za isplaćena jamstva i pripadajuće kamate u iznosu 123.193.951,00 kn.
Zbog jamstava država izgubila više od 27 milijuna kuna
Jamstva su inače problem kod izdavanja jer se često izdaju velikim gubitašima, pa je velik rizik od gubitka novca.
Samo za 2017. godinu izdano je novih financijskih jamstava u vrijednosti u iznosu 5.650.000.000,00 kn.
Zbog izdavanja jamstava država ima i druge razne troškove koje mora neplanirano podmiriti. Među njima je naveden jedan primjer a to su rashodi za nadoknadu troškova arbitraže društva 3. Maj brodogradilište d.d., Rijeka u iznosu 27.129.664,00 kn.
Navedeni rashodi se odnose na nadoknadu troškova arbitraže u vezi s izgradnjom i isporukom broda. Izgradnja broda je ugovorena s kupcem iz Njemačke u 2005., a brod je trebao biti isporučen 2009. Ugovorena cijena broda je iznosila 27.399.000 USD i 22.657.846 EUR. Troškovi za državu su nastali zato što je u travnju 2010., HBOR izdao brisovno očitovanje za upisano.
Ministarstvo financija, HBOR i Brodogradilište su zaključili Ugovor o preuzimanju obveza po ugovoru o izdavanju avansnih garancija, prema kojem Ministarstvo financija preuzima sva prava i obveze Brodogradilišta po avansnoj garanciji za sporni brod, a Brodogradilište se u cijelosti oslobađa obveze. Tako je država na sebe preuzela plaćanje troškova neisporučivanja brodova, iako je državna revizija zaključila kako je troškove trebalo platiti Brodogradilište.
